Klikom do žalbi na rad policijskih službenika

Prva web stranica u Bosni i Hercegovini koja se odnosi na informiranje građana o postupku podnošenja žalbi na rad policijskih službenika službeno je predstavljena na konferenciji za medije u Sarajevu.

Web stranica "zalbe.ba" odnosi se na informiranje građana o tome kako trebaju podnijeti žalbu na rad policijskih službenika.

Generalni tajnik Centra za sigurnosne studije i projekt menadžer na projektu "Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH" Benjamin Plevljak kazao je da je stranica isključivo informativne prirode te da će u budućnosti biti unaprijeđena.

"Tri su cilja ove stranice - upoznati građane u BiH s policijskim ovlaštenjima policijskih službenika, informirati ih o tome kako najbolje podnijeti žalbu na rad policijskog službenika i promovirati urede, odnosno odbore za žalbe građana", naveo je Plevljak.

Konferencija za medije je organizirana u okviru projekta "Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH", koji financira Europska unija posredstvom Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava.

Bez žena na vrhu

Također, prezentiran je i položaj žena u 16 policijskih agencija te predstavljeni najvažniji nalazi istraživanja dosadašnjeg rada ureda/odbora za žalbe građana, kao neovisnih mehanizama zaštite ljudskih prava u slučaju zloupotrebe policijskih ovlasti.

Predsjednica Udruženja "Mreža policijskih službenica" i projekt koordinatorica uime ovog udruženja u okviru projekta "Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH" Kristina Jozić je govorila o unapređenju ravnopravnosti spolova u policijskim strukturama u BiH.

Prema njezinim riječima, činjenica je da su u policijskim strukturama u BiH na svim nivoima policijske službenice podzastupljene, a na višim rukovodećim pozicijama, odnosno mjestima odlučivanja ih nema gotovo nikako, usprkos činjenici da one čine više od 50 posto ovog društva.

Pročitajte još

Žene u EU imaju i do 14,1 posto niže plaće nego muškarci

Tome, kaže ona, najviše doprinose rodni stereotipi i predrasude o ženi kao slabijem spolu i još uvijek o policiji kao muškom zanimanju. Ističe da je kontinuirana edukacija najbolji način za premašivanje rodnih stereotipa i predrasuda.

Zbog toga je u okviru projekta "Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH" razvijen program obuke za trenere i trenerice, trening za policijske strukture koji je usmjeren na podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti u policijskim strukturama.

Također, u okviru ovog projekta realizirana je serija edukacija za trenere i trenerice, tako da sada imaju oko 50 certificiranih trenera i trenerica u 16 policijskih agencija koji će biti osposobljeni da provode edukacije o ovoj temi.

Jozić je navela da je kao završna aktivnost izrađen priručnik za trenere i trenerice koji je distribuiran svim policijskim agencijama u BiH.

Ključna rodna ravnopravnost

Po njenim riječima, cilj je da se u godišnje planove i programe u svim policijskim agencijama, kao obvezno za sve zaposlene, uvrsti edukacija o temi rodne ravnopravnosti.

"Kroz ove aktivnosti pomogli smo policijskim agencijama da donesu odgovarajuće programe mjera kako bi poboljšali ravnopravnost spolova unutar svojih redova", navela je Jozić.

Istaknula je da upravo ta neravnopravnost spolova u policiji doprinosi i činjenici da je unutar redova policije prisutna i diskriminacija na osnovu spola i seksualno uznemiravanje.

"Priručnici koji su usmjereni na pitanje rodne ravnopravnosti bave se i pitanjem suzbijanja rodno zasnovanog nasilja unutar redova policije", kazala je ona.

U dijelu projekta koji se odnosi na promociju uloge žene u redovima policije, realizirana je serija intervjua s policijskim službenicama iz različitih policijskih agencija koje vrlo uspješno obavljaju različite poslove i zadatke.

Poziv budućim kadetkinjama 

Jozić navodi da je cilj da se široj javnosti pošalje poruka da žene mogu veoma dobro obavljati sve složene policijske poslove i zadatke i da se ukaže na značaj i doprinos žene u sektoru sigurnosti.

"Cilj ovih intervjua je također da se potakne mlade djevojke i žene da se prijavljuju na natječaje za kadete i kadetkinje u policijskim agencijama i također da osnažimo one žene koje su već u sektoru sigurnosti da se bore za više pozicije", navela je Jozić.

Generalni tajnik Centra za sigurnosne studije i projekt menadžer na projektu "Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH" Benjamin Plevljak je predstavio nalaze istraživanja "Položaj žena u policijskim agencijama u BiH", napomenuvši kako je ono bilo usmjereno na 16 policijskih agencija u BiH.

Naveo je da su nalazi istraživanja pokazali da u ovih 16 policijskih agencija radi 22.137 soba, a od tog broja je 20 posto žena. Brojčano izraženo, negdje oko 4.413 je zaposlenih žena u 16 policijskih agencija.

"Nalazi istraživanja su pokazali da se 66 posto zaposlenih žena nalazi u administraciji, dok se preostali dio odnosi na policijske službenice. Jedina policijska agencija u BiH koja odstupa od ovog pravila je Granična policija BiH, gdje se 58 posto zaposlenih žena nalaze u statusu policijske službenice", kazao je Plevljak.

Dodao je da postoji "još ozbiljnija borba da bi unaprijedili položaj žena u policijskom sektoru u BiH".

Ženama najniži činovi

Iznio je podatak da je u 16 policijskih agencija ukupno zaposleno 16.660 policijskih službenika, što je otprilike 75 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih u 16 policijskih agencija.

Kazao je da su od 16.660 policijskih službenika u BiH, svega devet posto žene ili brojčano izraženo 1.501 policijska službenica.

Što se tiče činova, nalazi istraživanja su pokazali da u 15 policijskih agencija 62 posto policijskih službenica su u činovima policajke ili/i starije policajke.

Plevljak napominje da su to dva najniža policijska čina te dodaje da ih nema u činovima generalne i glavne generalne inspektorice, što su činovi koji označavaju rukovoditelje ili zamjenike rukovoditelja u policijskim agencijama.

"Što se tiče policijskih službenica na rukovodećim položajima, 10 od 15 policijskih agencija, prema našim podacima, imalo je policijske službenice na rukovodećim položajima i od 474 policijska službenika na rukovodećim položajima, samo sedam posto su bile žene ", naveo je Plevljak.