Karamatić: Pozivanje na vitalni interes jednog naroda nije dobar put za BiH

Izaslanik Hrvatske seljačke stranke (HSS) u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Mario Karamatić kazao je da pozivanje na vitalni i naconalni interes jednog naroda, gdje se drugom narodu osporava izbor legitimnih predstavnika, nije put kojim BiH treba ići.

To je danas izjavio novinarima nakon što su na sjednici Doma naroda PSBiH izaslanici Doma naroda prihvatili zahtjev izaslanika Kluba hrvatskog naroda da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH razmatra po hitnom postupku. Nakon toga je Klub izaslanika bošnjačkog naroda pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

U skladu s procedurom, imenovano je tročlano Povjerenstvo koje bi u roku od pet dana trebalo pokušati riješiti to pitanje, u suprotnom predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost predmeta.

Po Karamatiću, jedini put na kojem BiH može opstati i razvijati se je apsolutno uvažavanje drugih i dozvola da svako sebi bira predstavnika.

Za Prijedlog Izbornog zakona koji je Hrvatski narodni sabor uputio u parlamentarnu proceduru rekao je da je rješavao izbor legitimnih predstavnika te je izrazio uvjerenje da će Ustavni sud presuditi da u njemu nema ništa štetno po bošnjački ili bilo koji drugi narod.

Hrvatski izaslank je izrazio uvjerenje da će apelacija Kluba bošnjačkog naroda biti odbijena i da će se ponovo vratiti u Dom naroda na ponovno odlučivanje, odnosno na raspravu o zakonu i izglasavanje po hitnoj proceduri.

Za predsjedavajućeg Kluba Bošnjaka Doma naroda Halida Genjca Karamatić je kazao da je majstor opstrukcije te da nije dao nijedan konstruktivan prijedlog za sva pitanja koja je nabrajao, kao što su presuda "Sejdić-Finci" ili presuda "Pilav".

Genjac je rekao da Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona pokušava riješiti tri značajna pitanja u vezi s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH - jedno pitanje je za izbor člana Predsjedništva s prostora Federacije BiH, drugo pitanje je rješenje Izbornog zakona za Mostar i treće, izbor izaslanika u Domu naroda Federalnog parlamenta.

''U sva tri pitanja nailazimo na rješenja koja su štetna po bošnjački narod'', istaknuo je.

Kada je u pitanju Predsjedništvo, napomenuo je da Ustav BiH i Izborni zakon svojim odredbama krše Europsku konvenciju za ljudska prava.

Mišljenja je da izmjene zakona u dijelu koji se odnosi za izbor Predsjedništva, bez rješavanja presude "Sejdić-Finci", nisu prihvatljive te da bi, ukoliko bi bile prihvaćene, dovelo do štete za BiH, a to je štetno i za vitalni interes bošnjačkog naroda.

Za pitanje izbora u Gradu Mostaru, kazao je da zakon ima tehničke nedostatke u pogledu uspostavljanja višečlanih izbornih jedinica u Mostaru i kompenzacijskih lista, što je suprotno Izbornom zakonu.

''Formiranje izbornih područja u Mostaru mora biti dogovor i Srba i Hrvata i Bošnjaka, da bi se izbjegao inžinjering sračunat na dominaciji jednog naroda'' rekao je Genjac.

Komentirajući izbor izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH, kazao je da bi predloženo rješenje dovelo do toga da Bošnjaci iz Herceg-bosanske, Posavske i Zapadnhercegovačke županije ne bi mogli biti birani u Dom naroda, kao ni Hrvati iz Sarajevske županije, što predstavlja diskrimanciju ovih naroda.

Šef Kluba srpskog naroda u Domu naroda PSBiH (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD) Sredoje Nović koji je glasao da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ide u hitnu proceduru, mišljenja je da većina uopće ne funkcionira niti u Vijeću ministara niti u PSBiH.

''Potpuno je jasno da se ne želi ići nijedan korak naprijed, pogotovo kada je riječ o Izbornom zakonu, koji je jedan od ključnih zakona u BiH za izbore'', naglasio je, dodajući da ovaj zakon nije savršen, ali da predstavlja korak naprijed.

Spomenuti zakon, smatra Nović, rješava pitanje izbora članova Predsjedništva, dodajući da odluka Europskog suda u vezi s implementacijom presude "Sejdić-Finci" nije bila cilj predloženog zakona, jer je vladajuća garnitura ranije kazala da su prioritet reformski procesi i da će kasnije raspravljati o ovoj presudi.

Rad Interresorne komisije koja je trebala da predloži izborni zakon već godinu i pol dana ocijenio je "potpuno jalovim", ističući da uopće ne žele riješiti ovo pitanje.

Također, za pitanje Izbornog zakona u Gradu Mostaru, rekao je da to nitko ne želi riješiti i da se radi samo o igrama.

Izaslanik u Domu naroda PSBiH (Savez za bolju budućnost - SBB) Fahrudin Radončić, koji je uz ostala četiri izaslanika Kluba bošnjačkog naroda potpisao da je tekst Prijedloga Izbornog zakona štetan po vitalni interes bošnjačkog naroda, rekao je da skraćenom procedurom nije dovedeno u pitanje samo hoće li se hrvatski član Predsjedništva birati na način da ga biraju samo Bošnjaci, nego to važi i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

''Nitko ne spominje da se bošnjački član Predsjedništva BiH bira jednom trećinom glasova i da tako upravlja cijelim korpusom'', napomenuo je, istaknuvši da je BiH jedina zemlja u svijetu koja nema drugi izborni krug za člana Predsjedništva niti modus izvanrednih izbora.

Zaključio je da je izostavljeno previše važnih pitanja da bi se za spomenuti zakon moglo glasovati po hitnoj proceduri.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Ognjen Tadić smatra da ne postoji politički sporazum za rješavanje navedenih pitanja.

Po njemu, jasno je zašto HDZ rješenje traži kod izaslanika SNSD-a, kao i zašto SDA i ostali traži rješenje na "svojoj rezervnoj klupi", a to je moguća većina u Ustavnom sudu BiH.

''Samo je nejasno zbog čega jedni drugima ovo činimo kada znamo da su ovo problemi moramo kad-tad riješiti. Što ih prije riješimo, to će biti bolje za sve nas koji živimo u ovoj zemlji'', mišljenja je Tadić.

Za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona rekao je da ima suštinski hendikep, jer je rađen po postojećim ustavnim rješenjima iz Ustava FBiH.

Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Bariša Čolak izjavio je da su rješenja koja je ponudio Klub hrvatskog naroda u opticaju mjesecima i godinama i da su dobro poznata, ne samo onima koji danas odlučuju u Domu naroda već i cijeloj bosanskohercegovačkoj javnosti.

Kako je rekao, da je Prijedlog zakona danas bio usvojen po hitnoj proceduri, morao bi u istom tekstu biti usvojen i na Zatupničkom domu te da, ukoliko bi bilo amandmana, onda bi dva zakona usvojena u različitim tekstovima u oba doma, bila usaglašavana.

''Dugo smo pregovarali i ne preostaje nam ništa drugo nego i dalje pregovarati, ali činjenica je da nam nestaje vremena'', zaključio je Čolak.