Karadžić smatra da bi trebao biti nagrađen, a ne optužen
Bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u utorak na početku iznošenja svoje obrane pred Haškim sudom da bi trebao biti nagrađen za svoje napore u promicanju mira umjesto što je optužen za genocid i druge zločine nad nesrbima tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
"Umjesto optužbe za zločine u našem građanskom ratu, trebao bih biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe; što sam smanjio patnje svih civila; što je broj žrtava bio tri do četiri puta manji nego što se tvrdilo; što sam potpisao i proveo brojna primirja i zaustavljao našu vojsku pred pobjedama i stalno tragao za mirom i prihvatio četiri od pet mirovnih planova", rekao je Karadžić, prenijela je Hina.
Karadžić (67) je optužen za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad stanovništvom Sarajeva i uzimanje "plavih kaciga" za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.
Karadžić je tražio 600 sati da ispita 570 svjedoka odbrane, ali mu je za glavno i dodatno ispitivanje odobreno 300 sati. Obrana je na tu odluku uložila žalbu, o kojoj još nije donesena odluka.
Prvi Karadžićev svjedok bit će ruski pukovnik Andrej Demurenko. On će, po najavi odbrane, posvjedočiti da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. kolovoza1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni zapovjednik bio Karadžić.
Suđenje Karadžiću počelo je krajem listopada 2009., ali je tužiteljstvo prvog svjedoka izvelo pred suce tek sredinom travnja 2010. godine.
