Kako riješiti pitanje mladih nasilja i ekstremizma

O temi 'Mladi, nasilje i ekstremizam' danas su na Institutu 'Ibn Sina' govorili prof. dr. Ismet Dizdarević doktor psiholoških znanosti i mr. Osman Softić, politički analitičar uz uvodno obraćanje Nermina Hodžića, analitičara ovog Instituta.

Hodžić je kazao da je u svijetu došlo do eskalacije nasilja, ekstremizma, a tu je i eklatantan primjer vršnjačkog nasilja i u bh.društvu o čemu se s pravom više govori, ali da je nasilje među mladima fenomen vrijedan svake pozornosti.

Poražavajući podaci ubojstava mladih

Poražavajući su podaci koji govore o broju ubojstava među mladom populacijom, kaže Hodžić, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u tu kategoriju spadaju ljudi od 10 do 29 godina, te tako na godišnjem nivou se dogodi 200.000 ubojstava u svijetu, a još više je onih koji bivaju teže ili lakše ozlijeđeni.

Uz niz pošasti kojima je zaokupljeno ili zabrinuto čovječanstvo, postoji i sklonost mladih ljudi da pristupanju različitim ekstremističkim pokretima koji u svojoj krajnjoj manifestaciji skončavaju u različitim vrstama nasilja uključujući i religijski ekstremizam, nasilje u ime vjere.

''To nas je potaknulo da tribina bude posvećena ovom problemu i pokušavamo postaviti neka pitanja, a kod nekih dati odgovore na ovu našu svekoliku zabrinutost. Svjesni činjenice da smo mi malo društvo, mala sredina te da na globalnom planu ne možemo učiniti puno toga, ali svojom zagledanošću u globalnu svjetsku problematiku i ustrajnošću na svom lokalnom djelovanju mislim da ipak možemo biti jedan kamenčić u kulturi koja će se zvati 'svijet s manje nasilja i manje ekstremizma'', kazao je Hodžić u izjavi za medije.

Tko je nasilnik

Tko je nasilnik, koje osobine ima, zašto i kako je neko postao nasilnik, prof. Dizdarević kaže da sva istraživanja pokazuju da su nasilnici spremni dominirati nad drugima, oni na neki način time rješavaju neki svoj unutrašnji problem koji može biti nasljedan, u što on sumnja, ali i stečen.

Agensi stečenog su obitelj, škola, slobodno vrijeme, mediji ili vjerske organizacije, pojašnjava Dizdarević i naglašava da su sve to agensi koji utiču na razvoj mladoga čovjeka, a koji mogu da ga promjene i formiraju u određenom smislu.

Također je i agens društvo kao cjelina koje je tako konstatirano. Ako mladi imaju posao, sigurnost, ako imaju zaštitu, vjerojatnoća je da će biti manji broj prijestupnika, mada ni to nije dokaz.

''Nije razlog materijalno bogatstvo, već je razlog taj koliko je društvo u sustavu vrijednosti humano, koliko je ono sposobno da osigura ljudima ono što im treba'', podcrtao je prof. Dizdarević.

Razlog

Što je to što motivira mlade ljude da prihvate jednu nakaradnu i štetnu ideologiju kao što je ideologija ISIL-a, koji su motivacijski faktori koji te mlade ljude tjeraju u 'zagrljaj' toj organizaciji i što je to što ih odvlači na strana ratišta gdje oni žrtvuju svoje živote, Osman Softić kaže da je razloga puno i svi su različiti, jer je svako društvo različito i ne može se govoriti u homogenom smislu, monolitno.

Postoje neki zajednički imenitelji, ali, kako je Softić pojasnio, kod mladih ljudi osjeća se nezadovoljstvo svijetom u kojemu žive, statusom koje oni imaju u društvu, besperspektivnost, a čak i kod ljudi s visokim, ponekad, obrazovanjem ne mogu da prepoznaju svoje šanse u životu.

Zaključio je da su pored ostalog, motiv i strukturalni faktori u društvu koji uzrokuju da psihološki labilne osobe, a koje ponekad potiču s margina društva, ili disfunkcionalnih obitelji, oni često podliježu utjecajima raznih ideologija.