Kako raditi manje, uživati više i biti učinkovitiji?

Osjećate li da dan nema dovoljno sati za vašu listu obaveza? Radite cijelo vrijeme, ali još uvijek kasnite sa svime? Osjećate da postoji jaz između vašeg inputa i vašeg outputa u smislu rezultata i uspjeha? Vrijeme je da usvojite načelo 80/20!

U knjizi The 80/20 Principle: Achieve More with Less (Princip 80/20: Postignite više s manje) Richard Koch, britanski konzultant, autor i investitor, nudi jedinstvenu perspektivu na pitanje upravljanja vremenom. Njegov pristup nije slavljenje lijenosti niti sreće, prihvaćanja ili otpuštanja. Umjesto toga, Koch predlaže inteligentan, hiperfokusiran i smanjen napor. Sugerira da bismo trebali raditi znatno pametnije, a znatno manje.

Načelo 80/20, također je poznato kao Paretov zakon i kao princip najmanjeg napora prema kojem iznenađujuće mali udio napora i inputa (20 posto) dovodi do 80 posto naših rezultata. Drugim riječima, postoji izrazito jednostrana distribucija uloga i ishoda.

Načelo također sugerira da je velika većina naših napora, vremena i resursa potpuno potrošena. Prirodno smo skloni pretpostaviti da većina naših napora rezultira većinom naših rezultata. Ali to uvjerenje je zabluda, piše Ordinacija.hr.

Koch tvrdi da oni koji mogu razumjeti i primijeniti ovo načelo, mogu generirati značajna poboljšanja u produktivnosti i uspjehu, a pritom raditi manje, uživati život više i zaraditi mnogo više novca.

Načelo 80/20 temelji se na istraživanju talijanskog ekonomista Vilfreda Pareta (1848.-1923.). Pareto je promatrao obrasce raspodjele bogatstva i dohotka u Engleskoj devetnaestog stoljeća. Otkrio je da su izrazito neuravnoteženi – 80 posto bogatstva bilo je u posjedu 20 posto stanovništva. Međutim, Pareto nije samo otkrio da je bogatstvo neuravnoteženo, već predvidljivo neuravnoteženo.

Načelo 80/20 primjenjuje se na poduzeća i gospodarstva općenito. Na primjer, ako tvrtka zna da je 80 posto njezina prihoda rezultat 20 posto njezinih proizvoda, 20 posto njezinih klijenata ili 20 posto specifičnih aktivnosti, bilo bi mudro usmjeriti većinu resursa i energije na tih 20 posto.

Primjena načela na vaš osobni život

Načelo 80/20 također je primjenjivo u našim privatnim životima – može biti korisno u vezi s našim radnim navikama, upravljanjem vremenom, odnosima i sveukupnim uspjehom. Prevedeno na psihološko područje, također možemo otkriti da otprilike 20 posto naših aktivnosti rezultira 80 posto naše sreće. To može biti vrijeme provedeno s bliskim prijateljima ili obitelji, ili vrijeme provedeno u prirodi, ili obavljanje određenih aktivnosti.

I u našem privatnom životu možemo tražiti male inpute koji imaju velike rezultate. Možemo imati koristi ako budemo mnogo selektivniji u pogledu toga kako provodimo svoje vrijeme i s kim ga provodimo.

Ako pogledamo dalje od metafora ulaza/izlaza i optimizacije, možemo vidjeti da Koch govori o tome kako mudrije trošiti svoje vrijeme i energiju. A Koch je uistinu radikalan kada je vrijeme u pitanju.

Vrijeme ne koristimo dobro

Većina nas osjeća nedostatak vremena, kao da dan nema dovoljno sati. Osjećamo da je uvijek previše toga na našim popisima obaveza i da jednostavno nemamo dovoljno vremena u danu da ih prođemo. Koch tvrdi upravo suprotno: preplavljeni smo vremenom i rasipni smo u njegovoj zloporabi. Imamo više nego dovoljno vremena. Naš pravi problem je jednostavno što ga ne koristimo dobro.

Trebalo bi, predlaže, radikalno eliminirati sve manje vrijedne djelatnosti. Ako možemo identificirati 20 posto naših aktivnosti koje su važne – u bilo kojoj sferi – možemo se usredotočiti samo na to i otpustiti 80 posto neproduktivnih aktivnosti. Kao posljedica toga, odjednom ćemo imati puno više slobodnog vremena i vremena za razmišljanje koje nam je na raspolaganju:

Ako udvostručimo svoje vrijeme na naših 20 posto najboljih aktivnosti, možemo raditi dvodnevni tjedan i postići 60 posto više nego sada.

Još jedan bonus takvog pristupa je da kada manje djelujemo, više razmišljamo. I bolje mislimo. Najvrjednije kreativne ideje dolaze nam kada nismo prezaposleni ili pod stresom, već kada smo smireniji, kontemplativniji i prijemčiviji.