Južna Hrvatska se sprema za izbjeglice: Razmatraju se vojni objekti na Neretvi

Glasnogovornik Stožera za zaštitu i spašavanje dubrovačko-neretvanske županije Goran Cvjetinović rekao je u petak da su na jugu Hrvatske u tijeku pripreme za eventualni prihvat tri do pet tisuća izbjeglica ako se oni odluče za tzv. južnu rutu.

U tijeku su logističke pripreme kako eventualni izbjeglički val ne bi dočekali nespremni, ističe Cvjetinović.

Pripreme se rade za prihvat tri do pet tisuća izbjeglica dnevno. Oni ne žele ostati u Hrvatskoj nego ići u zapadnu Europu, a ovdje bi ostajali do 48 sati, rekao je Cvjetinović dodavši kako će stožer imati informaciju o kretanju izbjeglica iz Grčke barem 48 sati ranije.

Rekao je da postoje naznake iz više izvora, među ostalim i na internet stranicama na kojima se dopisuju izbjeglice, kako bi se u slučaju da mađarske granice ostanu zatvorene oni mogli uputiti tzv. južnom rutom iz Grčke.

"Postoji nekoliko varijanti. Imamo informacije kako sami migranti razmatraju da se u slučaju lošeg vremena i nastavka blokade granice u Mađarskoj, kao i nastavka ove situacije na hrvatsko-srpskoj granici, spuste na donju trasu", kazao je.

Južna ruta ide preko Albanije i Crne Gore u Hrvatsku, mogli bi ulaziti na graničnim prijelazima u Konavlima, a druga varijanta je da će ići na Neretvu, rekao je Cvjetinović.

U tijeku je prebrojavanje kapaciteta za prihvat, a u prvom redu razmatraju se vojni objekti u Konavlima, odnosno na Prevlaci, te na Neretvi, kao i drugim mjestima u županiji.

Josipović poziva Milanovića na ublažavanje retorike prema Srbiji

Čelnik koalicije Uspješna Hrvatska Ivo Josipović pozvao je u petak premijera Zorana Milanovića da učini sve kako bi se ublažila zaoštrena retorika i tenzije između Hrvatske i Srbije zbog izbjegličke krize, koju Milanović i srbijanski premijer Aleksandar Vučić trebaju riješiti "hladne glave" i međusobnim razgovorima.

"Najvažnija zadaća je da sjednu i zaustave tu retoriku koja je poput grude snijega koja se valja i koja prijeti da postane lavinom. To odgovorna politika ne smije dopustiti", ocijenio je Josipović na konferenciji za novinare.

Od Milanovića očekuje da se suzdrži od retorike koja omalovažava susjede i neprincipijelno diže tenzije, a koju će neki tumačiti i kao "predizborni gard". "S druge strane, ono što čitamo u medijima u Srbiji je strašno. Milanoviću i njegovoj Vladi možemo svašta prigovarati, međutim, reći da je ustaša i da Hrvatska vodi ustašku politiku je neprimjereno i dovodi do tenzija i pogoršanja odnosa koji ne koriste nikom", ustvrdio je Josipović.

Relativno dobri odnosi sa Srbijom uspostavljeni su nakon puno truda i od strateškog su interesa za Hrvatsku, pa iako je vidljivo da se izbjeglice šalju u Hrvatsku, Josipović smatra potrebnim racionalno procijeniti imaju li Vladine mjere efekta.

"Mislim da neke mjere više štete nama nego susjedima. Vidite da se neki gospdoarstvenici žale na štete, a s druge strane mjere dovode do retorike koja nije dobra", kazao je Josipović. Uputio je i apel Vladi da što prije donese novi pravilnik o doniranju hrane, koji je "na stolu ministra poljoprivrede", kako bi se hrana mogala donirati za potrebe izbjeglica.

Alenka Kočiša Čičin-Šain iz Narodne stranke-reformisti tretman hrvatskog premijera u srpskim medijima ocjenjuje licemjernim dok zemlja u susjedstvu gradi zidove koji su izraz ksenofobije pa i nacional-socijalizma. "Etiketirati Milanovića kao ustašu, a u isto vrijeme imati zidove na granici s Mađarskom je licemjerje", rekla je.

Vlada je, ocijenila je, napravila korektan posao u dosadašnjim naporima da zbrine izbjeglice zbog čeka njoj, policiji i svim volonterima treba odati priznanje.

"Koliko god smo imali primjedbe na organizaciju u početku, od uspostave kampa u Opatovcu sve funkcionira bolje nego u bilo kojoj zemlji kroz koju su izbjeglice prolazile. Međutim, dolaze zimski uvjeti i mi više ne možemo prihvaćati toliko ljudi", kazala je Kočiša Čičin-Šain podsjetivši kako je Hrvatska u desetak dana primila 52.000 izbjeglica, dok je Mađarska primila njih 128.000 u tri mjeseca.

Hrvatska treba biti dio zajedničkog europskog rješenja izbjegličke krize, a problem se može riješiti samo uspostavom sustava kontrole i nadzora na ulasku u područje šire regije, u Turskoj i Grčkoj, pri čemu se sve zemlje s ovog područja trebaju pridržavati plana i rasporeda koji je dogovoren, rečeno je na konferenciji.

Hitno zasjedanje CEFTE ako blokada potraje

Ukoliko blokada graničnih prijelaza s Hrvatskom ne bude ukinuta, Srbija, Makedonija i BiH zatražit će hitno zasjedanje Komiteta CEFTA-e, kako bi od svih ostalih članica CEFTA sporazuma zatražile jedinstven nastup i mjere prema Hrvatskoj, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu trgovine Republike Srbije.

Ovo je jutros dogovoreno tijekom telefonskog razgovora potpredsjednika srbijanske Vlade i ministra trgovine Rasima Ljajića s potpredsjednikom Vijeća ministra i ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem i zamjenikom ministra ekonomije Makedonije Hristijanom Delevim.

Oni su, kako je rečeno Tanjugu, razgovarali o zajedničkom nastupu tri države prema blokadi drumskog i teretnog prometa koju provode hrvatske vlasti na graničnom prijelazu Batrovci - Bajakovo.

Ljajić, Šarović i Delev suglasili da je neophodno da Hrvatska što hitnije odblokira prijelaz Batrovci - Bajakovo za cjelokupan promet, jer osim Srbije, i BiH i Makedonija, veliki dio svog teretnog prometa obavljaju preko ovog tranzitnog koridora.

"Tijekom razgovora ocijenjeno je da se šteta prouzrokovana blokadom u sve tri zemlje već sada mjeri milijunima eura i da bi dalja primjena ove diskriminatorske mjere s hrvatske strane mogla ugroziti ekonomije Srbije, BiH i Makedonije, koje su uz to jedne od vodećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske", rečeno je Tanjugu iz Ministarstva trgovine.

Ljajić se, također, jutros sastao s veleposlanikom Turske Mehmedom Kemalom Bozajem, koji je izrazio zabrinutost zbog višednevne blokade koju na graničnom prijelazu Batrovci Bajakovo, s obzirom na to da je u koloni dugoj 20 kilometara veliki broj turskih kamiona.

Tursku gospodarstvo trpi veliku štetu zbog blokade, naveo je Bozaj.

Milanović o granici: Nacionalna sigurnost ispred profita

Blokada granice sa Srbijom uvedena je zbog nacionalne sigurnosti što je važnije od bilo kakvog profita, rekao je u petak u Omišlju premijer Zoran Milanović i još jednom optužio srbijanskog kolegu Aleksandra Vučića za organizirano slanje svih izbjeglica na hrvatsku granicu u dogovoru s Budimpeštom, ali i HDZ-om.

"Ovo nije trgovinski rat", rekao je Milanović, "jer Hrvatska nije uvela diskriminacijske mjere" nego je zatvorila granicu za teretni promet svima jednako.

"Naša mjera na granici je možda bila tvrda, ali je bila u obrani nacionalnog interesa i kontrole priljeva migranata", istaknuo je premijer.

"Ali država koja nije članica EU i koja ne funkcionira kao država nego kao teritorij kroz koji nekontrolirano prolaze izbjeglice bila je prva koja je uvela diskriminacijske mjere protiv hrvatskih kamiona i hrvatske robe, to da se zna. Na to smo morali reagirati novom mjerom", pojasnio je Milanović.

Premijer kaže da Hrvatska ne može primati 10 tisuća ljudi dnevno "ako se želi održati ovakav red, koji jamči da naši ljudi u cijeloj državi s ovakim priljevom izbjeglica nemaju nikakvih problema".

To je pitanje nacionalne sigurnosti i funkcioniranja države, naglašava Milanović. Vlasnici pojedinih kompanija, među kojima su i njegovi prijatelji, rekao je premijer, sada su sporedni. "Nacionalna sigurnost će uvijek biti ispred profita bilo koje kompanije".

Milanović nije decidirano rekao kada će granica biti ponovo otvorena. "Razgovaram sa suradnicima o tome kad ćemo opet otvoriti granicu, dakle kako smo donijeli odluku tako ćemo je i promijeniti, ali i uvesti je opet ako se Srbija ne počne ponašati kao država", rekao je.

"Nama ljudi uđu državu sa sto eura i izađu sa sto eura. U Srbiji im to uzmu. Razumijete gdje je razlika? Od uređene države bi očekivao da ima prihvatne centre kakve ima i Hrvatska", ustvrdio je Milanović.

Rekao je i da je premijeru Vučiću ponudio "flotu autobusa" da se izbjeglice djelomično prevoze prema mađarskom prijelazu Horgošu, a djelomično prema Bajakovu. "Jel može ponuda, koja nas košta, biti poštenija i dobronamjernija? Dajte mi objasnite iz kojih motiva to netko može odbiti", zapitao se Milanović pred novinarima u Omišlju.

I odmah odgovorio: "Nećeš jer imaš motive, jer si s nekim u talu, jer razgovaraš s Budimpeštom, jer se tajno sastaješ s Karamarkom u Zagrebu, sve je to ekipica".

Srbijanskog premijera optužio je i za jeftine trikove. "One grozne izjave da mi nekoga izvlačimo iz autobusa, to je laž, toga nikada nije bilo i nikada neće biti. Ali tko to govori? Tko? Tko je to radio '93. i '94., koja stranka i koji ljudi?", zapitao se Milanović.

"Mi vodimo državu u kojoj je važna sigurnost, red i poredak uza sve opstrukcije i 'počkaljivanja', koje su ipak iz dana u dan sve manje, jer narod vidi tko tu radi, a tko pokušava mutiti vodu. A na
manipulacije iz škole Šešelja neću se osvrtati, jer dok su moji suradnici poput Ranka Ostojića pomagali Srbima u Donjem Lapcu '95., neki drugi su držali huškačke govore u Petrinji i u Glini i tražili da se bombardiraju hrvatski gradovi. To je ogromna razlika i nikada se neće izbrisati, dok smo živi", kazao je Milanović.

Premijer je rekao da bi ovakva situacija s priljevom izbjeglica mola potrajati i da postoji mogućnost da će Hrvatska morati početi slati ljude i prema Sloveniji.

"Ponašanje Budimpešte je nepredvidivo. Ljudi grade žice, evo jedne i prema Sloveniji, dakle unutar schengena. To se ne da ničim opravdati osim nečijom grandomanskom političkom agendom", kaže Milanović.

"Slovenija je zasad pošteđena, ali sam u stalnom kontaktu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom i znam dobro da je Slovenija itekako funkcionira, da je organizirana država i da su njezini kapaciteti jako visoki", rekao je Milanović i kazao da, osim s Cerarom, ima "otvorenu liniju" i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom i tvrdi da ima njihovu potporu za svoju politiku prema izbjeglicama.

Hebrang: Ako Europa ne pronađe rješenje, Hrvatska treba zatvoriti svoje granice

Ako Europa ne pronađe rješenje za izbjegličku krizu, Hrvatska treba zatvoriti svoje granice, poručio je povjerenik predsjednice Republike za migrantsku krizu Andrija Hebrang u petak u Opatovcu rekavši kako se granica ne može zatvarati žicama, jer to je neprikladno i Hrvatska se neće prihvatiti takvog načina, ali je policijom i vojskom itekako moguće i u svijetu već primjenjivano.

"Ako dođe do zaustavljanja prihvata izbjeglica, Hrvatska ne može ostati zemlja koja će prihvatati milijune i milijune izbjeglica. Hrvatska će se isto morati zatvoriti. Tu nema drugog izbora", kazao je Hebrang nakon što je zajedno s koordinatorom Operativne skupine Predsjednice Republike za migrantsku krizu Matom Granićem obišao prihvatni centar za migrante u Opatovcu.

Ocjenio je kako je u Opatovcu vidljiv ogroman napredak u zbrinjavanju migranata u odnosu na stanje kada su bili u Tovarniku.

"Ono što je najvažnije, registriraju se i na tome smo i inzisitrali. Također nam je drago da se uključila i Hrvatska vojska, što smo također tražili", rekao je Hebrang ocijenivši da sustav zbrinjavanja izbjeglica u Hrvatskoj može funkcionirati sve dok Mađarska prihvaća migrante.

"Kada ona prestane prihvaćati migrante moramo imati dva rješenja, ili europsko rješenje koje do sada nije na vidiku ili donijeti vlastiti plan što činiti. Mislim da se moramo osloniti na vlastite snage", poručio je. Na pitanje novinara kako gleda na blokadu granice sa Srbijom, ocjenio je kako od toga "korist neće sigurno biti nikakva".

Po Granićevim riječima, ono štoje trebala Grčka raditi, a nije, Hrvatska je napravila u kratkom roku i organizirala vrlo dobro ustrojeni centar u Opatovcu. Ocjenio je da Europa do sada nije ništa učinila kako bi bilo pobjeđeno "najveće zlo suvremene civilizacije ISIL, niti kako pomoći Turskoj". Poručio je da se Hrvatska u ovom trenutku prema izbjeglicama odnosi humano i s dostojanstvom i sve radi u skladu s međunarodnim konvencijama.

Hebrang i Granić su u prihvatni centar u Opatovcu donijeli u ime Ureda predsjednice Republike voće, vitaminske pripravke i nešto odjeće.

Od izbijanja izbjegličke krize 16. rujna, po podacima MUP-a, u Hrvatsku je ušlo oko 60.000 migranata. Tijekom noći ulazili su na području Iloka i Tovarnika, a i dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala na graničnim prijelazima sa Srbijom.

Migranti se i dalje organizirano autobusima i vlakovima prevoze na granicu s Mađarskom, a u privremenom prihvatnom centru Opatovac trenutno ih se nalazi oko 1500, izvijestio je MUP na svojim internetskim stranicama.