''Odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni su brojnim otvorenim pitanjima, ali je u posljednje vrijeme ipak postignut ozbiljan napredak u suradnji'', ocijenili su u srijedu u Beogradu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov srbijanski kolega Tomislav Nikolić.
Josipović boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji, svom prvom službenom posjetu toj zemlji otkako je Nikolić prije gotovo godinu i pol izabran za predsjednika.
''Drago mi je da osim što smo se potužili jedan drugome ... da možemo konstatirati da je napravljen ozbiljan napredak u određenim segmentima i to je nešto što se premalo ističe ... to je znak da Hrvatska i Srbija mogu zajedno puno bolje“, rekao je Josipović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Nikolićem nakon njihova susreta u Palači Srbija.
On je dodao da hrvatski i srpski gospodarstvenici, znanstvenici, umjetnici i sportaši već surađuju puno bolje od politike.
''Život u ovom trenutku ide ispred politike“, rekao je Josipović.
Nikolić je kazao da su Josipovićevim posjetom odnosi dviju zemalja ''dobili novu dimenziju“.
''Mogu konstatirati da su danas odnosi Hrvatske i Srbije dobili novu dimenziju. Josipović i ja čvrsto smo opredjeljeni pružiti punu podršku dvjema vladama u rješavanju otvorenih pitanja, da razvijamo dobrosusjedske odnose i unaprjeđujemo bilateralnu i regionalnu suradnju“, rekao je Nikolić, dodavši da se s hrvatskim predsjednikom suglasio kako je ''potrebno definirati vremenski okvir za rješavanje otvorenih pitanja“.
Dvojica predsjednika razgovarala su i o međusobim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Nikolić je pozvao na povlačenje tužbi, ocijenivši da one nepotrebno opterećuju odnose.
''Dobri prijatelji sporove rješavaju bez suda ... moje je mišljenje da povlačenje tužbi ustanovljava mir između naše dvije države“, rekao je srbijanski predsjednik.
Josipović je rekao da moguća odluka Hrvatske o povlačenju tužbe još nije donesena, te dodao da je za to pitanje odgovorna vlada.
''Vlada još nije donijela definitivnu odluku ... sasvim sigurno s hrvatske strane neke se stvari očekuju prije konačne odluke“, rekao je Josipović, dodajući da ''u okviru pomirenja moramo napraviti jako puno, ponajprije kada je riječ o pitanju nestalih osoba“.
''Ako tužba i opstane, moram reći da smo imali i teže događaje između naših država i naroda i morat ćemo s tim živjeti“, rekao je Josipović.
Nikolić je istaknuo da je Srbiji ''veoma stalo, prije svega zbog srpske manjine u Hrvatskoj, da dođe do punog otopljavanja naših odnosa“.
''Problemi koji opterećuju našu stranu su brojni: uživanje prava na upotrebu srpskog jezika, proporcionalna zastupljenost u tijelima lokalne samouprave, javnim službama, pravosuđu i policiji, često ugrožavanje sigurnosti“, rekao je srbijanski predsjednik.
''U posljednje vrijeme je izražena pojava etnički motiviranih incidenata i govora mržnje ... a u školskim udžbenicima Srbi su okvalificirani kao okupatori i četnici“, rekao je Nikolić.
Josipović je rekao da su razgovori bili ''otvoreni“ i uglavnom su se odnosili na to kako svaka strana gleda na otvorena pitanja i probleme. On je dodao da je ''Nikolić iznio kako srpska strana gleda na probleme, a neke od tih problema prepoznajemo i u Hrvatskoj“.
''Mogu reći da hrvatska strana, odnosno naša vlada i parlament, i ja kao predsjednik republike ... da smo potpuno odlučni u dosljednoj provedbi ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“, naglasio je Josipović.
''Ja prije svega izdvajam problem nestalih osoba, za mene je to vrhunski problem, moralni i pravni“, rekao je, ponovivši da Hrvatska danas traži 1689 osoba.
Hrvatski je predsjednik također naglasio neriješeni problem sukcesije bivše države i problem utvrđivanja državne granice, ocijenivši da je došlo do zastoja u rješavanju tih pitanja.
''Moje je stajalište da se razgovori oko utvrđivanja granice trebaju intenzivirati i ako utvrdimo da nismo u stanju doći do rješenja, imamo iskustvo sa Slovenijom koje kaže da je u takvim slučajevima dobro koristiti mehanizme međunarodnog prava“, rekao je Josipović.
Govoreći o pitanju prava nacionalnih manjina i izbjeglica, Josipović je podsjetio da se ''od oko 40 tisuća Hrvata izbjeglih iz Srbije vratilo samo desetak obitelji“.
''Neke od problema koje srpska zajednica u Hrvatskoj ima kada je riječ o ostvarivanju prava ima i hrvatska manjina u Srbiji“, zaključio je Josipović.
Nikolić je također rekao da Srbija želi da se u otvorenom i konstruktivnom dijalogu riješe svi problemi koji postoje između građana Srbije i građana Hrvatske.
''U to ćemo uložiti maksimalne napore i to očekujemo i od hrvatske strane. Veoma nam je važna činjenica da Hrvatska podržava Srbiju u strateškim vanjskopolitičkim prioritetima, u procesu europskih integracija“, rekao je Nikolić.
Posjet Josipovića Srbiji izazvao je veliki interes medija – akreditirano je oko 200 novinara iz 44 redakcije.
Hrvatski predsjednik trebao bi se kasnije u srijedu u Narodnoj skupštini sastati s predsjednikom tog tijela Nebojšom Stefanovićem, te održati govor srbijanskim zastupnicima. Nakon toga predviđen je susret Josipovića s predstavnicima udruga izbjeglih i nestalih hrvatskih Srba.
U četvrtak prijepodne će Josipović zajedno s Nikolićem nazočiti susretu hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika, a nakon toga obojica će otići u Tavankut, selo nedaleko od Subotice u kojemu živi hrvatska manjina.
Josipović i Nikolić već su se susreli nekoliko puta na marginama multilateralnih skupova, poput regionalnog sastanka na Brdu kod Kranja i svečanosti ulaska Hrvatske u EU u Zagrebu. Josipovićev posjet Srbiji prvi je službeni bilateralni susret dvojice predsjednika.
