Jablanica: Obljetnica jedne od najhumanijih bitaka u povijesti ratovanja

U Organizaciji SABNOR-a Bosne i Hercegovine, UABNOR-a Jablanica, Društva ''Josip Broz Tito'' iz Jablanice, Općine Jablanica, te Muzeja ''Bitka za ranjenike na Neretvi'', obilježena je 78. obljetnica bitke za ranjenike, koja je ujedno bila i jedna od najhumanijih bitaka u povijesti ratovanja. O važnosti bitke govorio je Nijaz Skenderagić, koji je posebno istaknuo viziju Josipa Broza – Tita, koji je naredbama uspio spasiti 4.000 ranjenika, javlja Anadolija.

''Ovi danas u mirnodobskim uvjetima nisu u stanju da cijepe građane. I to je poređenje koje izaziva strah i divljenje vizionarima poput Tita. Mnogo je danas i onih kojima se ne dopada ono što je rađeno u razdoblju kada je on vladao bivšom Jugoslavijom. Nisu u stanju okrečiti ono što su Tito i komunisti napravili i zato im smetaju, i zato ga omalovažavaju. Nemaju što pokazati kao urađeno za vrijeme njihove vlasti. Imali smo rat koji je okončan 1945, zatim agresiju na BiH započetu 1992, i danas povucimo paralelu koliko je 26 godina nakon agresije urađeno, a koliko je u bivšoj zemlji uradio Tito za 26 godina nakon rata - to se ne može porediti'', rekao je Skenderagić.

Predsjednik UABNOR-a BiH Sead Đulić rekao je da je mjesto na kojem je danas organiziran skup ustvari mjesto na kojem je jedan vrhovni zapovjednik jedne vojske u nastajanju u praktično bezizlaznoj situaciji, povukao potez koji niko nikada prije ili poslije rata nije povukao, izdavši naredbu koja nije bila naredba vojnicima, već naredba čovjeka ljudima.

''Glasila je – Ranjenike ne smijemo ostaviti, bez obzira što je to spašavanje ranjenika moglo značiti i likvidaciju svih tih ljudi. To žrtvovanje i spremnost na žrtvu kako bi se spasio drug, prijatelj ili saborac su nešto što nam danas nedostaje. Danas nismo ovdje samo kako bismo pričali o 1943. godini, tu smo i da podsjetimo na odluke iz kojih se i danas može učiti'', naveo je Đulić.

Sa žaljenjem je konstatirao i kako danas, 78 godina kasnije oko nas buja neofašizam.

''On je u svim strukturama naše zemlje, od Predsjedništva države do mjesnih zajednica. Tamo se kreiraju mržnje prema domovini, prema drugom i drugačijem, iako bi bilo zanimljivo čuti i što su drugi i drugačiji ako baštinimo istu tradiciju i iste tekovine. Mi smo tu da upozoravamo i da podsjetimo mlade građane da nauče prepoznavati neofašizam. I mi ne bijemo Titove bitke, one su završene 1945, mi danas bijemo nove bitke protiv neofašizma, ali nekim drugim metodama. Zagledani smo u 2043, nadahnuti 1943.'', dodao je Đulić.

Sead Kličlić danas je u Jablanicu doputovao iz Cazina. Dolazio je minulih godina na obilježavanje 'Neretve', s izuzetkom prošle, kada ga su ga spriječile restrikcije koje se odnose na pandemiju koronavirusa.

''Došli smo da političarima kažemo da ne mogu ovako dalje. Njihovo ponašanje i odnos prema antifašizmu nisu dobri. Neka idu ulijevo ili neka nestanu sa scene. Džaba im je pričati kako su ljevičari, dok su ustvari istovremeno ultra desno'', naveo je Kličić.

Zbog opasnosti od širenja pandemije COVID-a 19 tradicionalna svečana akademija ovog puta nije organizirana. Bitka za ranjenike, u literaturi poznata i kao Četvrta neprijateljska ofanziva, započela je 20. siječnja 1943. na području tadašnje NDH. Ofanziva pod kodnim imenom Fall Weiss bila je strateški plan da se zajedničkim napadom sila osovine zada konačan udarac partizanskom pokretu. Trajala je do 1. travnja 1943. godine. Bitka za ranjenike bila je ustvari bitka za spas više od 4.000 ranjenika, te na desetine žena i djece koju su vodile i dobile partizanske jedinice. Po istinitim događajima nastao je kultni film ''Bitka na Neretvi'' u režiji Veljka Bulajića.