IZ spočitava Kordiću: Dok mi čekamo, središte Mostara bit će izgrađeno u korist velikohrvatske politike

Muftijstvo mostarsko oglasilo se priopćenjem za javnost u kome je komentiralo posljednje medijske istupe mostarskog gradonačelnika Marija Kordića.

U priopćenju se navodi kako gradonačelnika Kordić iznosi „površne opservacije o Islamskoj zajednici i njenom položaju u Mostaru" te se tvrdi kako je „Islamska zajednica (IZ) diskriminirana otkako gradonačelnici Mostara i nadležne gradske službe ne donose nikakve odluke kada su u pitanju zahtjevi IZ-a u Mostaru“.

17 neriješenih zahtjeva

"Osim toga, nastoje i zahtjeve Islamske zajednice ili ignorirati ili predstavljati političkim pitanjima. Kordić izbjegava konkretno govoriti o 17 neriješenih zahtjeva Islamske zajednice čime nastavlja uhodanu praksu držanja predmeta u ladicama, odugovlačenja i ignorirajućeg odnosa prema Islamskoj zajednici koja brine o vjerskim potrebama i pravima muslimana, koji bi trebali biti jednakopravni građani Mostara", kazali su iz Muftijstva.

Dodaje se da je Islamska zajednica izgubila najviše vakufske imovine i u bivšim sistemima i protekloj agresiji.

"Kad se pogleda bogato kulturno-povijesno nasljeđe Islamske zajednice, njena vjerska i kulturna baština, onda imovina koja je vraćena IZ-u i kojom trenutno raspolaže predstavlja samo jedan minoran dio od brojnih dobara koja su iza sebe svojevoljno ostavili plemeniti i velikodušni mostarski dobrotvori, legatori, vakifi, od samog nastanka Mostara, pa do danas", ističu.

Zbog diskriminatornog odnosa gradskih vlasti, navodi se dalje, Islamska zajednica nije u prilici obnoviti ni objekte koji su u njenom posjedu jer ne može dobiti potrebne dozvole, kao što je to slučaj s Derviš-paše Bajezidagića medresom, brojnim džamijama i objektima starim stotinama godina, koji su u ruševnom stanju i propadaju.

Govoreći o Centralnoj zoni Kordić se poziva na postojanje "Regulacijskog plana" iz 1996. godine, s tim da ne navodi gdje i kada je taj "Plan" objavljen.

Zanimljivo je, dalje se kaže u priopćenju, "da su nekako prestali važiti i Rimski sporazum iz veljače 1996. godine kojim je uspostavljena Centralna zona Grada Mostara i nad njom određena jurisdikcija Gradske uprave, te da su nekako poništene i odluke o zabrani gradnje u Centralnoj zoni".

"Dok se nekom u ovom gradu priznaje neki 'Regulacijski plan' iz 1996. godine, samo je Islamska zajednica ostavljena da čeka novi Regulacijski plan Centralne zone kojeg još uvijek nema, a ako ga i bude, do tada će centar Mostara biti izgrađen u korist velikohrvatske politike i tzv. 'Stolnog grada', a sve pod plaštom 'kulture'", navodi se u priopćenju.

"Prilika za razgovor" 

Gradonačelnik bi, poručuju iz Muftijstva mostarskog, "ponovno stavio Islamsku zajednicu na čekanje nekom novom odlukom, kao što čekamo više od desetljeća da se realizira Odluka Gradskog vijeća o pristupanju izradi Regulacijskog plana i Programa uređenja, broj: 01-02-320/10 od 1.12.2010. godine".

"Ako i postoje neke dileme u vezi klasične otimačine Lakišića harema i selektivnog, pa čak i diskriminatornog tumačenja i primjene zakonskih odredbi i propisa, one će dobronamjernim ljudima biti razjašnjenje u knjizi 'Lakišića harem-trajanje i otimanje' koja će uskoro biti objavljena i predstavljena široj javnosti", navode iz Mostarskog muftijstva.

Gradonačelnik Mostara na legalne i legitimne zahtjeve Islamske zajednice koji godinama čekaju na rješavanje, istaknuto je, nudi "priliku za razgovor" i poziva da o svemu razgovara "držeći se zakona", a kada Islamska zajednica i dobije obećanja, ona ne budu realizirana, pa se postavlja pitanje svrhe tih razgovora i sastanaka.

"Kada je riječ o međureligijskoj suradnji i suživotu, Islamska zajednica svoje čvrsto opredjeljenje nebrojeno je puta dokazala, vraćajući i razvijajući povjerenje među religijama, narodima i ljudima u Mostaru. Tome svjedoči i inicijativa Zajednice prema drugim vjerskim zajednicama u gradu, da zajednički traže od gradskih vlasti povrat oduzete im imovine, iz travnja 2004. godine", kažu iz Muftijstva.

Na kraju su gradonačelniku Kordiću poručili da svojim jednostranim i površnim pristupom problematici centra grada ne doprinosi dijalogu i izgradnji povjerenja među narodima, vjerama i kulturama Mostara, te da nije svjestan da je njegov ovakav pristup kamen spoticanja i breme koje će opterećivati narode i građane u budućnosti.

"Na Vama je povijesna prilika, no izgleda Vi je niste svjesni, što pokazuje i Vaš zadnji istup", stoji u priopćenju Muftijstva mostarskog.

Pročitajte još

Sve što se moglo vratiti Islamskoj zajednici u Mostaru, vraćeno je

''Netko i dalje jaše po toj temi''

Islamska zajednica u Mostaru nije diskriminirana, rekao je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara u Bljesak Live podcastu, koji je prikazan na našim kanalima 16. listopada.

Komentirajući prosvjede koji su se organizirali zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta te da se ta tema ne komunicira prema javnosti kao prije, Kordić je rekao kako je on ranije jasno iskomunicirao svoj stav. Dozvole i papiri su provjereni od strane Grada, tužiteljstva i suda.

''Netko i dalje jaše po toj temi i pokušava od tog spraviti tu temu. Ja nisam htio više komunicirati tu temu javno. Ne mislim da su građani Mostara glupi da im treba 16 puta istu priču pričati, onaj tko je htio shvatiti i čuti on je čuo'', rekao je Kordić govoreći da je u tom kontekstu smatrao da je sve iskomunicirano dovoljno, a sve je i povjerljivo, jer je dokumentacija javna.

IZ nije diskriminirana Iako je islamska zajednica govorila kako je diskriminirana, Kordić je to opovrgnuo navodeći kako se to može i dokazati. Sve što je bilo moguće vratiti vraćeno je, čak i mimo propisa naše države, jer zakon o denacionalizaciji nikada nije donesen.

''Svjedočit ćete da Islamska zajednica ima more prostora u Starom gradu koje su im vraćeni na korištenje. Tako da diskriminacija i nešto u tom kontekstu ne dolazi u obzir, to je izvrtanje teza. Kroz zadnjih 30 godina, to je moje osobno mišljenje, ne kao gradonačelnika, nekim vjerskim zajednicama se i pogodovalo. S druge strane imate opravdane zahtjeve i židovske i katoličke i pravoslavne crkve gdje nisu ispoštovani zahtjevi kao prema toj drugoj zajednici'', kazao je Kordić.

Rekao je da je razgovarao s muftijom da se odmaknu od politike, jer, kazao je, takve teme nas ako se krivo komuniciraju mogu vratiti 30 godina unazad i to ljudi od njih ne očekuju. Tada su se dogovorili da se prosvjedi maknu s ulice i da mogu kao legalisti, držeći se zakona, razgovarati o svemu.

Kada  mi ne znamo, nek' nam stranci naprave

''Kada je središnja zona u pitanju postoji regulacijski plan iz '96 godine. Isto javan dokument. Postoje objekti koji se mogu raditi, ali nema Islamske zajednice. Da shvate ljudi koliko sam iskren u namjeri, nemam namjeru nikog ugnjetavati, na zadnjoj sjednici sam otvorio temu novog regulacijskog plana Centralne zone, jer ona je širi pojam od samog dijela oko kojeg se priča, idemo u dobroj vjeri pokušati ga do'', rekao je Kordić dodajući kako bi bio presretan da to riješe. Jer ga posebno smeta, što nam je središte grada najlošiji.

''Nema tema o kojima ne možemo razgovarati, ne moramo o svemu isto misliti, ali hajmo razgovarati. Ja sam išao s jednom inicijativom, da ako već mi ne možemo napraviti da valja regulacijski plan, 'ajmo zovnuti struku izvana. Hajmo zovnuti ljude koji su radili, ne znam centar Toka. Pojavila nam se na tu temu fina ekipa, Mostarac profesor koji živi u Australiji. Došao je sa studentima arhitekture i ponudio se, to su ideje koje će poslužiti kao ideja za plan gdje ćemo mi usmjeriti naš Zavod, u kojem smislu treba ići centralna zona'', kazao je Kordić.