Iz prvog zatvora Radončića je spasio Izetbegović

Pritvaranje Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost BiH, nije prvo takvo iskustvo u njegovoj bogatoj novinarsko-političkoj karijeri, piše Senad Avdić na portalu Slobodne Bosne navodeći kako je Radončić iza rešetaka završio i u ljeto 1993. godine, kada je uhićen i pritvoren u vojni zatvor "Ramiz Salčin", u kojem su danas smješteni Sud i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

Radončića, tada šefa ureda Sefera Halilovića, načelnika Glavnog štaba Armije BiH, uhitila je Vojna policija po nalogu vojno-sigurnosne Uprave ARBiH.

Radončić je kasnije tvrdio da su iza njegovog pritvaranja stajali Jusuf Jašarević, načelnik Uprave bezbjednosti ARBiH, i Fikret Muslimović, šef Uprave za moral, obojica predratni časnici KOS-a JNA.

Fahrudin Radončić je uhićen i pritvoren pod optužbom za "odavanje službene tajne'', nakon što je u sarajevskom tabloidu AS objavljen članak naslovljen "Propjevala ptica KOS".

Riječ je, navodi Avdić, bilo o iskazu koji je tijekom istrage vođene protiv njega od strane sarajevske Službe državne bezbjednosti dao Sead Rekić, u to vrijeme zapovjednik specijalne postrojbe "Dido" Armije BiH, predratni major Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije, a koji je, prema sumnjama armijskog vrha, Radončić plasirao AS-u.

Rekić je tijekom ispitivanja istražiteljima SDB BiH otkrio mnoge šokantne pojedinosti iz djelovanja KOS-a prije rata, ali i dotadašnje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Prozvao je i neke od tadašnjih visokih zapovjednika Armije BiH, kao i MUP-a BiH za suradnju sa KOS-om.

Pored Fahrudina Radončića, zbog objavljivanje materijala koji je imao oznaku "državna tajna", uhićen je i pritvoren Džemal Džakmić, tadašnji glavni i odgovorni urednik AS-a.

Radončić i Džakmić u pritvoru vojarne "Ramiz Salčin" zadržani su dva dana, nakon čega su oslobođeni, a protiv njih je završena istraga.

Obojica su kasnije potvrdili da je po njih u pritvor došao i na slobodu ih izveo Bakir Izetbegović, tada formalno direktor Zavoda za izgradnju grada, a suštinski najmoćniji čovjek u uredu svoga oca Alije, predsjednika Predsjedništva BiH.

Fahrudin Radončić je u uredu Sefera Halilovića ostao do kraja listopada 1993.godine, odnosno do akcije "Trebević" protiv odmetnutih sarajevskih zapovjednika Mušana Topalovića Cace i Ramiza Delalića Ćele.

Ubrzo nakon toga Radončić pokreće "Bošnjački avaz", koji je u početku izlazio mjesečno, kasnije petnaestodnevno, a od ljeta 1995. godine kao dnevni list "Dnevni avaz".

Prema nekim, nikada potvrđenim tvrdnjama iz vrha Stranke demokratske akcije, vladajuća bošnjačka stranka je za pokretanje "Dnevnog avaza" Radončiću donirala više milijuna maraka, navodi Avdić.