Iz BiH iselio cijeli jedan grad
U protekle dvije godine iz Bosne i Hercegovine je trbuhom za kruhom iselilo 80.000 ljudi, podaci su Saveza izbjeglica i raseljenih osoba. Specifično je da sada iseljavaju cijele obitelji. I sela i gradovi ostaju pusti.
"Sele svi – i Srbi i Hrvati i Bošnjaci", kaže predsjednica Saveza, Mirhunisa Zukić, te dodaje da najviše odlaze mladi visokoobrazovani kadrovi, te ukoliko se ne poduzmu hitne mjere BiH će za pet godina biti zemlja staraca, piše Radio Slobodna Europa.
Goraždanin Edin Dervišević, stručnjak iz oblasti prostornog planiranja, usprkos činjenici da je taj kadar tražen u Bosni i Hercegovini, ne može pronaći posao. Prinuđen je obavljati fizičke poslove da bi bilo šta zaradio.
"Nije mi teško ni kopati, ako me netko zovne, brati maline i tome slično", ističe Dervšević.
Edin Dervišević, kao i većina mladih obrazovanih ljudi koji su godinama na zavodu za zapošljavanje jer nisu politički angažirani i nemaju članove obitelji u vlasti, razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine, negdje gdje će znati cijeniti njegovo znanje.
Inženj biologije Minela Dragolj, također, nije mogla pronaći posao te je volontirala u humanitarnim organizacijama koje se bave brigom o starim i iznemoglim osobama. Nedavno joj se ukazala prilika da ode u Njemačku.
"Dali su mi da radim na odjelu za kardio-vaskularne bolesti i zadovoljna sam. Ovdje sam doživjela i gostoprimstvo, ljubaznost i kolegijalnost što do sada nisam imala priliku vidjeti u rođenoj domovini. Ovdje se osjećam baš kao čovjek", iskreno će Dragolj.
Slična je situacija i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, navodi Zoran Maksimović stanovnik Višegrada.
"Višegrad je nekada imao 20.000 stanovnika, danas ima oko 5-6.000. Ako se nastavi ovakva migracija stanovnika, za nekih desetak godina Višegrad će biti jedno obično selo i više se neće zvati Višegrad nego Selograd", smatra Maksimović.
Salmir Dizdarević iz Bihaća jedan je od onih koji su imali sreću da se školuju u Austriji. Nakon završetka fakulteta uspio se zaposliti i nastaviti život u Grazu.
"Da se vratim u državu iz koje sam otišao jer nisam imao nikakvu perspektivu, mislim da na to pitanje suvišno išta odgovoriti. Zahvaljujem Bogu svaki dan što sam imao priliku otići u bolje. Žao mi je vršnjaka koji su ostali u BiH, koji su, možda, obrazovaniji od mene, ali su se morali zaposliti u prosvjeti i po četiri mjeseca čekaju ionako male plaće", kaže Dizdarević.
Prema podacima Saveza za izbjeglice i raseljene osobe koji je radio istraživanje obuhvativši gotovo sve općine, iz Bosne i Hercegovine odlaze svi bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost ili razinu obrazovanja. Odlaze zbog ekonomske, ali i političke nestabilnosti, piše Radio Slobodna Europa.
"Samo sa područja općine Zvornik otišlo je više od 8.000 ljudi, iz Brčkog isto. Moram spomenuti da je u Hercegbosanskoj županiji situacija najgora, a onda i manje općine poput Kupresa, Bosanskog Grahova, Drvara gdje su gotovo sve obitelji ili spremne za odlazak ili su već iselile. Ukratko, nema općine u Bosni i Hercegovini koja se ne suočava sa ovim problemom", ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Saveza.
Najveći postotak gubitka stanovništva je u općinama Livno i Bihać. Mladi su uglavnom otišli, a oni stariji su zarobljeni u beznađu.
