Ivan Mrkić za AA: Nezavisnost Republike Srpske nije moguća!

Uoči za sutra najavljene posjete Bosni i Hercegovini, ministar vanjskih poslova Srbije Ivan Mrkić, u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija (AA), kazao je kako su „odnosi sa BiH dobri i stabilni“, ali da, svakako, „postoji prostor i za njihovo dalje unapređenje“.

„U tom cilju planiram posjetiti Sarajevo krajem ove godine, a za početak sljedeće godine očekujemo posjetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande Beogradu. Srbija doživljava BiH kao veoma blisku državu s kojom želi imati najbolje moguće odnose“, kazao je Mrkić u intervjuu za agenciju Anadolija.

Nakon izjave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da se, ipak, ne želi sastati s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem zbog njegovih izjava o „polaganom odumiranju BiH“, te u zbog negiranja genocida u Srebrenici, ministar Mrkić je upitan koliko zapaljiva retorika može biti izvor problema na Balkanu?

„Izjave predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića su pogrešno interpretirane i izvučene iz konteksta. Smatramo da je za rješavanje svih eventualnih nesporazuma najbolje razgovarati na visokom i najvišem nivou od strane legitimno izabranih predstavnika dvije zemlje“, tvrdi Mrkić.

Visoki srbijanski dužnosnik je za agenciju Anadolija potvrdio da je u skorije vrijeme moguć i novi trilateralni sastanak Beograd – Zagreb - Sarajevo.

„Svakako, to je nešto o čemu razmišljamo“, istaknuo je Mrkić.

Na pitanje da prokomentira navode iz dokumenta predsjednika Republike Srpske (RS), odnosno Srpske akademije nauka iz RS-a kako je optimalno da „BiH bude cijela iz tri dijela“, kao i konstataciju kako Dodik želi ostaviti utisak da iza njega stoji država Srbija, Mrkić je rekao da “ne želi komentirati izjave dužnosnika u BiH, bez obzira radi li se o onima koje stižu iz Sarajeva ili onima iz Banja Luke“.

„Pozicija Srbije u pogledu BiH je jasna i principijelna. Srbija podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i sve ono što je dogovoreno Dejtonskim sporazumom. Podržati ćemo sve ono oko čega se dogovore tri konstitutivna naroda u BiH“, poručio je ministar vanjskih poslova Srbije.

Ipak, na pitanje novinara agencije Anadolija kako bi se Srbija ponašala u slučaju da RS bilo kada proglasi nezavisnost, te bi li priznali RS kao nezavisnu državu, Mrkić je odgovorio:

„Mislim da to niko ne postavlja kao pitanje i mogućnost. To svakako nije nešto o čemu se razmišlja u Beogradu. Mislim da sam vam odgovorom na prethodno pitanje, u pogledu pozicije Srbije prema BiH, odgovorio i na ovo“.

Ministar Mrkić je svojevremeno izjavio kako bi Srbija odustala od članstva u EU ukoliko bi to bilo uvjetovano priznanjem Kosova. Na pitanje je li Srbija i posljednje poruke iz EU vidi kao pritisak da se prizna Kosovo, on sada odgovara odrično.

“Srbija nikada neće priznati jednostrano proglašenu (JPN) nezavisnost Kosova. Naprotiv, proces približavanja Srbije EU-u, koji je potvrđen upravo usvojenim zaključcima, uopće ne otvara to pitanje, i svojim ključnim postavkama, s obzirom na to da i pet zemalja članica EU-a ne priznaje JPN Kosova, zadržava statusno neutralni stav“, podvukao je.

Mrkić je u razgovoru za agenciju Anadolija ponovio kako se Srbija bori protiv “separatizma albanske nacionalne manjine na Kosovu i Metohiji”.

“Svaka zemlja bi isto postupila, neke bi pribjegle i upotrebi oružja. Mi želimo rješenje mirnim putem, a ono mora biti uravnoteženo kako bi bilo održivo, da bi bilo istinsko i trajno”, ocijenio je Mrkić.

Zadovoljan je odnosima Srbije i Rusije, ali naglašava da Srbija nije zainteresirana ni za jedan vojni savez, pa ni vojni savez Rusije i nekoliko bivših sovjetskih republika, o čemu se u posljednje vrijeme pisalo.

„Odnosi Srbije i Rusije su tradicionalno dobri i prijateljski, zasnovani na povijesnoj, kulturnoj, duhovnoj i jezičnoj bliskosti, koje odlikuje podudarnost stavova po širokom obujmu pitanja od međunarodnog značaja. Redovni su susreti i posjete na najvišem i visokom nivou. Presednik Nikolić se do sada već dva puta susreo sa predsjednikom Putinom, a intenzivni su i susreti drugih visokih funkcionara.

„Usprkos potpisanim i implementiranim sporazumima o slobodnoj trgovini i međusobnom ukidanju viza, gospodarska razmjena između Srbije i Turske, u iznosu od skoro pola milijarde američkih dolara, iako duplirana u posljednje dvije godine, ne odgovara postojećem nivou političkog dijaloga i potencijalu kojim objektivno raspolažu dvije zemlje. U tom smislu, smatramo da su se stekle sve pretpostavke za dinamičniji razvoj gospodarske suradnje, kako na planu povećanja vanjskotrgovinske razmjene, tako i investicija, posebno u domenu izgradnje infrastrukture u Srbiji. Smatramo, također, da postoje značajne mogućnosti za suradnju u oblasti zajedničkog nastupa na tržištu trećih zemalja, pre svega uregijama BI i Severne Afrike“, rekao je Mrkić u intervjuu za agenciju Anadolija.

Šef srbijanske diplomacije pozitivno se osvrnuo i na širenje utjecaja Turske na Balkanu, odnosno nastojanje te zemlje da pomirljivom politikom, izbjegavanjem sukoba, bude jedan od faktora stabilnosti u ovom dijelu svijeta.

“Srbija ima veliko uvažavanje za rastuću ulogu Turske u međunarodnim odnosima, a što je, između ostalog, rezultat rasta turske ekonomije, koja je po veličini na šesnaestom mjestu u svjetskim razmjerima, a na šestom u usporedbi s europskim ekonomijama.
Ministar Mrkić upitan je može li ovaj dio svijeta ponovno biti sigurnosno pitanje i je li Balkan na 100. godišnjicu Balkanskih ratova pred novim izazovima s obzirom na to da kriza u BiH traje, odnosi Srbije i Hrvatske su loši, u posljednje vrijeme ima problema i u Makedoniji.

„Nema tajni da razlike među nama i dalje postoje, ali mislim da danas svi shvaćaju da smo već izgubili previše vremena i da nitko nema pravo ugrožavati bolju budućnost svih naših građana. Mi u Srbiji smo mišljenja da je u općem interesu da naša regija bude razvijen, stabilan i miran, kao i da različitosti u njemu trebaju biti promatrane kao bogatstvo, a ne kao izvor nesporazuma i problema“, naglasio je srbijanski šef diplomacije.

Zanimalo nas je i bi li loši odnosi između Srbije i Hrvatske, a poslije presude Haškog tribunala u slučaju protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača, mogu biti izvor problema na Balkanu. Mrkić se slaže da „presuda upućuje lošu poruku regiji, jer pokazuje da je moguće činiti najteže zločine i ne biti kažnjen za njih“.

„Takva situacija sigurno otežava ukupan proces pomirenja među zemljama i narodima na ovom području. Ipak, zbog bolje budućnosti građana i jedne i druge zemlje mi moramo učiniti sve sa naše strane da proces pomirenja učinimo mogućim. Srbija i Hrvatska su susjedi i biti će susjedi, zbog čega su upućeni na unapređivanje svojih odnosa. U tom cilju, na nekoliko sastanaka s hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić, uspjeli smo definirati mehanizme za rješavanje otvorenih pitanja i da se suglasimo oko oblasti u kojima je moguće intenzivirati suradnju. Jedna od njih je i suradnja na polju eurointegracija i naši timovi uvelike rade na definiranju pravnog okvira koji bi regulirao tu suradnju“, kaže prvi čovjek Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

Šef srbijanske diplomacije kazao je kako smatra da do ponovnog uvođenja viznog režima neće doći.

Mrkić je za agenciju Anadolija komentirao i sve glasnije najave stvaranja tzv. „Velike Albanije“.

„Smatramo da je promoviranje ideje 'Velike Albanije' suprotno svemu za što se danas zalaže EU i sve zemlje koje joj teže. Stav Srbije, u tom smislu, veoma je jasan – protivimo se svim nasilnim promjenama međunarodno priznatih granica, posebno na Balkanu, koji zbog svoje etničke raznolikosti predstavlja izuzetno osjetljivo područje, gdje je euforična i nacionalistički intonirana retorika višestruko štetna. Smatramo da ovakve i slične izjave ne doprinose jačanju povjerenja i suradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Naglašavamo da je Srbija trajno opredijeljena da razvija i unapređuje bilateralne odnose i suradnju sa svim susjednim zemljama i, u tom kontekstu, Albaniju vidi kao važnog partnera sa kojim želi postići stabilne dobrosusjedske odnose i da unapređuje suradnju u oblastima gdje je to moguće i gdje postoje zajednički interesi“, stava je ministar Mrkić.

Srbijanski šef diplomacije u razgovoru za agenciju Anadolija komentirao je i to koliko je EU u vrijeme sveopće krize zainteresirana za integraciju ovog dijela svijeta u svoj „ekskluzivni klub“.

Glasanje Srbije u korist unapređenja statusa Palestine u UN-u, kaže Mrkić, neće narušiti odnose Srbije i Izraela.

„Republika Srbija je zajedno sa 132 države članice UN, među kojima je i većina članica EU-a, donijela odluku da glasa u prilog Rezolucije o davanju statusa države promatrača nečlanice Palestini. Takva odluka donijeta je u skladu sa brojnim ranije donesenim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Generalne skupštine UN-a, koje potvrđuju prava Palestinaca na samoopredjeljenje. Srbija ističe važnost hitnog nastavka mirovnih pregovora i ubrzanja postizanja mirnog rješenja, u skladu sa odlukama Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Madridskim principima, a što je u interesu i Palestine i Izraela. Izraelu je poznat stav Republike Srbije po ovom pitanju i ovakav ishod glasanja neće uticati na tradicionalno dobre bilateralne odnose dvaju vrlo prijateljskih zemalja“, zaključio je Mrkić u intervjuu za agenciju Anadolija.