Inzko otkrio zašto je nametnuo zakon na kraju mandata

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u intervjuu za španjolski dnevnik “El Pais” tvrdi kako je veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti. Kako kaže oslobođen diplomatskih stega sada jasno kaže gdje je imao probleme.

O svom starom “neprijatelju” Miloradu Dodiku kaže da je “nepredvidljivi populist”, “kameleon”, te optužuje liderstvo Srba u Bosni i Hercegovini za korištenje izmjena Kaznenog zakona BiH o negiranju genocida kao izgovora za blokadu institucija. Inzko otkriva i zašto je odluku o nametanju izmjena donio tek na kraju mandata, prenosi N1.

“Mislio sam da neću imati miran život u mirovini ako ništa ne uradim. Također dolazeći iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući europsku direktivu iz 2008. [koja poziva države članice da donesu zakone protiv izvinjenja, poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina], to je jednostavno bilo logičan i obvezan korak. A što se tiče ratnih žrtava i osuđenih ratnih zločinaca, ne može biti pregovora i dogovora”, kaže bivši visoki predstavnik.

El Pais podsjeća da je to bila jedna od najvažnijih odluka visokog predstavnika u više od desetlječa te da je dovela do pokretanja mape puta za neovisnost Republike Srpske koji uključuju vraćanje vojske te zabranu djelovanja državnim sigurnosnim agencijama.

Također, El Pais navodi, Inzko svoje poteze opravdava činjenicom da se čekalo da presuda Ratku Mladiću bude pravosnažna, ali i da se odluka o ovome mogla donijeti mnogo ranije na lokalnoj razini.

„Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tijekom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći ‘to se dogodilo – srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi – ali neki konkretni ljudi su činili zločine’, i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku”, pojasnio je Inzko.

Španjolski dnevnik svoje čitatelje upozorava i na to da je kriza koja je nastala Inzkovom odlukom ostavljena njegovom nasljedniku u OHR-u Christianu Schmidtu da se njome bavi. Podsjećanja radi, navodi „El Pais” kako je Schmidt u studenom upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.

Kada je u pitanju umirovljeni diplomat Inzko on iz Austrije poručuje kako je na početku mandata visokog predstavnika bio optimističan, ali da se to nije realiziralo tijekom njegovog mandata

“Geostrateška situacija je bila drugačija. Za Bosnu je bilo manje interesa Rusije i Kine. Do tada se međunarodna zajednica opredjeljivala za pristup ‘oštre intervencije’ u zemlji, koji je bio ‘uspješan’, ali je prešao na jedno od ‘lokalnih rješenja’, koje je bilo manje i po kojem ‘skoro da nema novih zakona’. Iz godine u godinu, Bosna je bila spuštena na liste prioriteta ministarstava vanjskih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, drugi Afganistan, ili Venecuela, ili izbjeglička kriza.

Posljednja dva njemačka ministra vanjskih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada Bosnu. Europska sigurnost počinje na Balkanu. Ako pogledate napade Molenbeek (2016), Bataclan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo s ili preko Balkana”, kazao je Inzko.

Inzko, kako navodi „El Pais”, smatra da nije vrijeme za zatvaranje OHR-a iako to traže Kina i Rusija i da neće biti moguće sve dok zemlja ne bude nepovratno na putu prema EU. Bivši visoki predstavnik traži i da se više pažnje posveti akcijama lokalnih lidera i da za njih snose posljedice bilo da se radi o korupciji ili blokadi institucija.