"Guardian": I Inzko snosi odgovornost za krizu u BiH

Bosna i Hercegovina se nalazi u najvećoj političkoj krizi poslije Daytona zbog postojanja prijetnje sukobima nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo amandman o negiranju genocida u Srebrenici u Kazneni zakon BiH, a EU iza scene aktivno radi da riješi ovaj problem, piše ugledni britanski "Guardian".

Ovo je prvi put da jedna ugledna publikacija piše da su i u evropskim metropolama svjesni da je bivši visoki predstavnik, pored domaćih političkih lidera s obje strane, suodgovoran za najnoviju krizu jer je, kako piše "Guardian", odluku donio bez konsultacija sa međunarodnom zajednicom i domaćim akterima, i to zadnjeg dana svog mandata.

Koristeći informacije koje su jučer procurile u javnost o navodnim izvještajima koje su šef Ureda EU u BiH Johann Sattler i europski komesar za proširenje Oliver Varhelyi slali u Bruxellesu, "Guardian" piše da je Varhelyi, za kojeg ukazuje da je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, uspio nagovoriti Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, da na razdoblje od šest mjeseci odgodi primjenu zakona o izlasku iz pravosuđa, indirektnih poreza i obrane na razini BiH, a da se u međuvremenu pokuša pronaći rješenje.  

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, jučer je na pres-konferenciji demantirao ovu informaciju. On je potvrdio da je sastanka s Varhelyijem bilo, ali da je on na tom sastanku europske dužnosnike informirao da će Republika Srpska uraditi to što je naumila, iako su oni, kako je rekao, tražili da se od toga odustane.

Dodik je rekao da je očigledan pritisak i ljutnja u Sarajevu na Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, pa sad i na Mađarsku zbog razumijevanja za stavove RS.  U javnosti u Sarajevu ovaj Varhelyijev potez je protumačen kao stajanje na stranu Dodika, što se ne može reći iz raspoloživih dokumenata. Iz dokumenata se vidi da je Bruxelles osudio zaključke Narodne skupštine RS, a to su europski dužnosnici više puta i javno ponovili, ali su istovremeno svjesni da je kriza počela Inzkovom odlukom, koja je pokrenula lavinu događaja koji su uslijedili pa su shvatili da se politička temperatura mora spustiti.

Željka Cvijanović, predsjednica RS, je curenje ovog dokumenta nazvala specijalnim ratom protiv RS koji Sarajevo prenosi na međunarodnu razinu.

"Ako je bilo gdje Varhelyi rekao da je Inzko pokrenuo ovu krizu u BiH, onda samo mogu reći da on uopće nije usamljen u toj tvrdnji, jer smo takvo mišljenje čuli od mnogih i europskih i neeuropskih dužnosnika", istakla je Cvijanovićeva za Srnu, komentirajući "Guardianov" članak. Ona je indirektno ukazala da je ovaj dokument procurio nakon što se Mađarska javno zauzela da će uložiti veto na sankcije Dodiku, te je dodala da je kritika koja je uslijedila usmjerena i protiv Mađarske, a ne samo RS.

"Propustili su da primijete da regija priča o 'Otvorenom Balkanu' i ekonomskom povezivanju, a da samo u Sarajevu pričaju o nekom sukobu", zaključila je ona.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani i ekspert za europske integracije zapadnog Balkana, kaže za "Nezavisne novine" da ovaj dokument nije iznenađenje s obzirom na to da su, kako kaže, i Varhelyi i Orban bliski Dodiku, ali i da je Varhelyi u pravu jer je Inzkov zakon započeo ovu političku krizu.

"Možda je sad došlo vrijeme da EU razgovara u Bruxellesu s predstavnicima BiH o potrebnim reformama, kojim bi prestalo funkcioniranje OHR-a, i da onda te reforme veže na jasan akcioni plan za europske integracije BiH. To bi vjerojatno bio jedini korak kojim bi EU izbjegla da sama postane dio svih tih tenzija", rekao je Kočan.