I to je BiH: Djeca u paklu trgovine ljudima

Trgovina ljudima treći je najunosniji ilegalni biznis na svijetu. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježena je 21 žrtva trgovine ljudima u BiH, što je samo dio stvarnog broja koji treba uvećati za, otprilike, dvadesetak posto, piše Avaz.

Prema dostupnim podacima, u BiH je tijekom prošle godine zabilježeno 36 žrtava trgovine ljudima, a u 2017. godini 83, što je skoro dvostruko više u odnosu na godinu ranije, kada su zabilježena 43 slučaja.

Presude su neprimjereno blage

Uglavnom se radi o žrtvama prosjačenja, radne eksploatacije, prostitucije te prisilnih brakova. Uz ove probleme eksperti upozoravaju i na međunarodnu trgovinu ljudima, u koju su uključeni i migranti.

Pročitajte još

Droge, oružje, trgovina ljudima: Krimolovci zaprimili 451 poziv

Jedan od najočiglednijih primjera je prosjačenje.

''Pri tome su to najviše djeca, koja su izložena teškim oblicima rada. Mali je broj presuda izrečenih u tom kontekstu. Presude su neprimjereno blage i kazne koje se izriču su, prema ocjenama međunarodnih izvještaja i standarda, veoma niske'', navodi Samira Hunček iz Ministarstva sigurnosti BiH, Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima.

Prema prikupljenim podacima iz tužiteljstva, službi za provođenje zakona, centara za socijalni rad te nevladinih organizacija, u prošloj godini identificirano je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, s različitim oblicima eksploatacije.

Među njima je dvanaest žrtava korišteno za prosjačenje, devet je bilo seksualno iskorištavano, šest je korišteno za prodaju radi prisilnog sklapanja braka, a registrirana je i po jedna radna eksploatacija, spolni odnos s djetetom i bludna radnja, dok su u šest slučajeva zabilježeni ostali oblici eksploatacije.

Nezavisni ekspert na polju trgovine ljudima Edisa Demić za Avaz je rekla da se stanje ponavlja iz godine u godinu te da je to poruka široj javnosti i društvu da država nema adekvatan mehanizam da reagira.

''Iako mi svi znamo da je BiH potpisala Konvenciju o pravima djece i da nijedno dijete ne treba spavati na ulici te da se njim trguje, adekvatne reakcije nema.''

''Romska djeca su najviše pogođena i najviše se nalaze u turističkim gradovima gdje se slijeva veliki broj turista. To je javna tajna i mi to vidimo i osjetimo. Ni u jednoj razvijenoj Europskoj zemlji nećete vidjeti to'', rekla je Demić.

Izvještaji sudova i tužiteljstva

Poražavajuća je činjenica što su djeca žrtve trgovine ljudima, a kako je rekla, prema izvještajima Grupe stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima (GRETA) i američkog ''TIP reporta'',  Bosna i Hercegovina je stavljena na „Watch listu“.

''To govori koliko se malo radi, a još je bolnije što se malo pažnje posvećuje djeci koja su izložena torturi, iživljavanjima i kršenju njihovih prava'', rekla je Demić.

Tužiteljstva su donijela 41 naredbu o provođenju istrage protiv 79 osoba i podigla 26 optužnica protiv 37 osoba, dok su sudovi izrekli 48 osuđujućih presuda protiv isto toliko osoba za krivična dijela trgovine ljudima i povezana krivična djela.

Usporedbe radi, sudovi su u 2017. godini izrekli 31 osuđujuću presudu manje, odnosno svega 17 za isto toliko osoba.

Kazne koje su izrečene kreću se u rasponu od godinu ili dvije zatvora što, tvrde upućeni, ne predstavlja mehanizam da se smanji broj ovih krivičnih djela, pogotovo ako se zna da je prošle godine u tri centra bilo smješteno 130 djece zatečene u prosjačenju.

Podaci za prvih šest mjeseci 2019. godine

Ministarstvo sigurnosti BiH, Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, je prilikom prikupljanja i evidentiranja podataka za period siječanj - lipanj 2019. godine utvrdilo da je u navedenom periodu identificirana ukupno 21 potencijalna žrtva trgovine ljudima.

Od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima (21) u navedenom periodu:

- 17 žrtava je ženskog, a 4 muškog spola.

- 16 žrtava je punoljetno (14 ženskog, a 2 muškog spola), a 5 žrtava su maloljetne osobe (3 ženskog, a 2 muškog spola).

- Zabilježeno je 10 prosjačenja, 6 seksualno iskorištavanih, 1 prodaja radi prisilnog sklapanja braka (kombinirano sa seksualnim iskorištavanjem ili prosjačenjem), 1 iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, 3 ostala.

- 4 žrtve su strani državljani, a 17 žrtava su državljani Bosne i Hercegovine, 2 žrtve su državljani Šri Lanke (1 maloljetna/muškog spola, 1 punoljetna ženskog spola), 1 žrtva je državljanin Afganistana (maloljetna muškog spola) i 1 žrtva je državljanin Republike Srbije (punoljetna ženskog spola).

Tijekom ovog vremenskog perioda u sigurnim kućama asistirano je 9 potencijalnih žrtava trgovine ljudima dok 12 potencijalnih žrtava trgovine ljudima nije asistirano u sigurnim kućama.