Hrvatska ukorena zbog nepoštivanja europskog prava u tri slučaja

Europska komisija je u četvrtak uputila Hrvatskoj dva obrazložena mišljenja zbog nepoštivanja europskog prava u području gospodarenja otpadom i u pitanju hipotekarnih kredita, te je prijavila Europskom sudu jer nije ratificirala pristupanje EU-a Međunarodooj konvenciji Eurocontrola.

Komisija je odlučila prijaviti Hrvatsku Sudu EU-a jer nije ratificirala Protokol o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji Eurocontrola, potpisan 2002., niti položila ispravu o njegovoj ratifikaciji. Eurocontrol je međuvladina organizacija više od 40 država zadužena za sigurnost zračne plovidbe. Brojne aktivnosti Eurocontrola važne su za EU, posebice one povezane s provedbom jedinstvenog europskog neba, što je i jedan od prioriteta strategije zrakoplovstva za Europu. Pristupanje EU-a Eurocontrolu moguće je tek kada sve države članice ratificiraju Protokol.

Komisija smatra da zbog toga što još uvijek nije ratificirala Protokol, Hrvatska ne ispunjava svoje obveze iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Tim se člankom utvrđuje načelo iskrene suradnje i naglašava obveza država članica da olakšavaju postizanje ciljeva Europske unije te da se suzdržavaju od mjera kojima bi se moglo ugroziti postizanje ciljeva Unije, prenosi Hina.

Unatoč razmjenama brojnih dopisa s hrvatskim vlastima od ožujka 2014. do danas još nisu poduzete mjere potrebne za ratifikaciju Protokola, kaže Komisija koja zbog toga upućuje predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije.

Komisija je pozvala Hrvatsku da osigura primjerenu zaštitu odlagališta Crno Brdo u Biljanima Donjim kod Benkovca sukladno zakonima EU-a. Ta se lokacija koristi kao odlagalište za velike količine kamenog agregata, dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik. Oko 140.000 tona potencijalno štetnog kamenog agregata, koje Hrvatska nije klasificifala kao otpad, odloženo je izravno na tlo, što može imati posljedice na ljudsko zdravlje i okoliš.

Prema zakonima EU-a, Hrvatska je dužna donijeti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprečavanje disperzije štetnih čestica zrakom. Komisija je u ožujku 2015. uputila Hrvatskoj pismo sa službenim upozorenjem, ali od tada nema napretka po tom pitanju stoga Komisija sada poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako Hrvatska ne popravi situaciju za dva mjeseca, Komisija je može prijaviti Sudu EU-a.

Komisija je od Hrvatske te od Cipra, Finske, Grčke, Luksemburga, Portugala, Slovenije, Španjolske i Švedske zatražila da u potpunosti prenesu u svoja zakonodavstva europske odredbe o hipotekarnim kreditima. Direktiva o hipotekarnim kreditima, donesena 2014. ima za cilj, među ostalim, bolju zaštitu potrošača uvođenjem odgovorne prakse kreditiranja na razini EU-a. Direktiva predviđa uvođenje Europskog standardiziranog informativnog obrasca (ESIS), koji tražiteljima kredita omogućava da bolje razumiju rizike povezane s kreditom i daje mogućnost usporedbe ponuda kako bi za sebe mogli izabrati najopovoljnije rješenje za stambeni kredit.

Direktiva također uvodi načela za odobravanje i registraciju kreditnih posrednika, koji bi mogli olakšati prekogranične kredite i voditi stvaranju jedinstvenog tržišta hipotekarnih kredita.

Zemlje članice trebale su prenijeti tu direktivu u svoja zakonodavsva do 21. ožujka ove godine. U svibnju je Komisija zemljama koje to nisu učinile poslala službena upozorenja, a sada im je poslala obrazložena mišljenja. Ako u roku od dva mjeseca ne poduzmu nešto u vezi s tim Komisija ih može poslati na Sud EU-a.