Hejdari: Posjeta Izetbegovića stvorila pogodno tlo za razvoj odnosa BiH i Irana

Iranski veleposlanik u BiH Mahmud Hejdari ocijenio je u intervjuu za Fenu da je nedavnom posjetom tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Iranu stvoreno pogodno tlo za razvoj odnosa dviju zemalja.

FENA: Kako biste ocijenili rezultate posjete Iranu visokog izaslanstva iz BiH predvođene članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem?

Hejdari: Islamska Republika Iran je bila među prvim zemljama koje su priznale neovisnost Bosne i Hercegovine i Teheran se uvijek zalagao za prijateljske i iskrene odnose s Bosnom i Hercegovinom te nam je i danas drago što kod visokih dužnosnika dviju zemalja postoji ozbiljna volja za unapređenje odnosa. Tijekom proteklih 25 godina odvijale su se posjete dužnosnik dviju zemalja na različitim nivoima tako da se i sada nastavlja dobra politička suradnja, čiji je primjer i posjeta ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Iranu u 2015. i 2016. godini. A nedavna posjeta  Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i pratećeg visokog izaslanstva Iranu, predstavlja prekretnicu u odnosima dviju zemalja.

Bakir Izetbegović je na najvišem nivou dočekan od  predsjednika Islamske Republike Iran. On je osim susreta s predsjednikom Hasanom Ruhanijem imao susrete i razgovor i s liderom Islamske revolucije, predsjednikom Islamske savjetodavne skupštine i predsjednikom Vijeća za verifikaciju politike Islamske Republike Iran. Ministri, koji su bili u pratnji Izetbegovića, također su imali odvojene susrete sa svojim iranskim kolegama. U cjelini, očekujemo da ova posjeta doprinese što većem jačanju odnosa i što većem unapređenju suradnje dviju zemalja.

Dr. Ruhani je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Bakirom Izetbegovićem kazao da je posjetom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Iranu stvoreno pogodno tlo za razvoj odnosa dviju zemalja u okviru nacionalnih interesa njihovih naroda te se nadamo da će ista ubrzati proces razvoja odnosa Teherana i Sarajeva. Također smatram da Iran i Bosna i Hercegovina raspolažu velikim kapacitetima za svestrani razvoj odnosa i da će, s obzirom  na stupanje na snagu nuklearnog sporazuma, ova posjeta ubrzati praktično korištenje kapaciteta dviju zemalja. Smatram potrebnim spomenuti da je samo nekoliko dana nakon posjete  Izetbegovića Iranu, u tijeku posjete gradonačelnika Sarajeva Teheranu potpisan Sporazum o bratimljenju ovih dvaju gradova.

FENA: U izjavama nakon sastanka potencirano je da slijedi produbljivanje odnosa na političkom, ekonomskom i kulturnom planu. Postoje li neki konkretniji dogovori?

Hejdari: Istovremeno s ovom posjetom, potpisan je Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje u vezi sa suradnjom u oblasti malih i srednjih poduzeća, što će se učinkovito odraziti na proces razvoja i jačanja odnosa. Također, dvije strane su se u toku ove posjete dogovorile da  surađuju  u oblasti borbe protiv terorizma i radikalizma jer, nažalost, terorizam i radikalizam koji se čini uime islama danas izobličavaju pravo lice islama te je nužno da, uz međusobnu suradnju, svijetu predstavimo onaj islam koji je religija mira, stabilnosti i milosti. U razgovorima su razmijenjena mišljenja i o načinima proširenja privrednih odnosa, suradnje privatnih sektora dviju zemalja kao i o naučnim, kulturnim i turističkim odnosima. Dogovoreno je da se o popisu suradnje razgovara i postigne dogovor na sjednici Zajedničke komisije koja će  biti održana u  Sarajevu. Strane su odlučne da uklanjanjem prepreka koje se, između ostalih, tiču uvođenja viznih olakšica i olakšavanja platnog prometa, stvore pogodno tlo za poslovanje privrednika i investitora dviju zemalja kao i da prošire spisak robe s preferencijalnom tarifom da bi se pojavile pretpostavke za razvoj odnosa i olakšice  u oblasti investicijske suradnje dviju zemalja. Također, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u tijeku ove posjete pozvao dr. Ruhanija da posjeti Bosnu i Hercegovinu čija bi realizacija u budućnosti mogla doprinijeti još većem unapređenju odnosa.

FENA: Za koje su sektore i gospodarske grane zainteresirani gospodarstvenici iz Irana u BiH? Industrijski sektori u Bosni i Hercegovini koji su privlačni iranskim ulagačima?

Hejdari: Nakon nezavisnosti Bosne i Hercegovine potpisano je više gospodarskih sporazuma između dvije zemlje u oblastima trgovine, zajedničkih investicija, transporta,  bankarskog sektora, suradnje gospodarskih komora itd., tako da se obim trgovinske razmjene bio popeo na 20 milijuna eura. No, nažalost, nakon uvođenja sankcija ovi odnosi su doživjeli pad, a iranske kompanije su zbog restrikcija bile primorane bh. proizvode zamijeniti proizvodima iz drugih zemalja. Ustvari, uvođenjem restrikcija građani Bosne i Hercegovine su bili ostali uskraćeni za privredne potencijale Islamske Republike Iran. Stanje se sada promijenilo i na naše zadovoljstvo, danas su u potpunosti stvoreni uvjeti za što veći razvoj gospodarskih i trgovinskih odnosa dviju zemalja. Trebamo uspostaviti atmosferu za poslovanje privatnih sektora i bankarsku suradnju dviju zemalja te otklanjanjem prepreka, stvoriti neophodne olakšice za uspostavu platnog prometa i lakše odnose među privrednicima dviju zemalja.

Predsjednik Irana je u tijeku ove posjete, u vezi  s unapređenjem privrednih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, naglasio da smo mi spremni za razvoj suradnje s Bosnom i Hercegovinom i da je razvoj turizma jedno od područja pogodnih za suradnju dviju zemalja, a s tim u vezi treba uvesti potrebne olakšice za putovanja turista i komunikaciju naroda dviju zemalja. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je, također, pozvavši iranske privrednike, podsjetio da Bosna i Hercegovina ima jake zakonske okvire u suradnji s Europskom unijom i da iranski gospodarstvenici mogu preko Bosne i Hercegovine imati pristup tržištu Europske unije i isto tako, bh. gospodarstvenici mogu putem Irana imati pristup azijskom tržištu.

Trebam istaknuti da su privredni kapaciteti dviju zemalja mnogo veći od trenutnog nivoa i da se pred dvjema zemljama nalaze brojne mogućnosti za suradnju na gospodarskom planu, posebno u oblastima energije, petrokemije, poljoprivrede i turizma. Iran je među vodećim zemljama  u oblasti određenih novih tehnologija i mi smo spremni za razmjenu i prijenos znanja i iskustava na prijateljsku zemlju Bosnu i Hercegovinu.

Smatram da nam je, radi razvoja privredno-trgovinskih odnosa dviju zemalja, potrebna izrada mape puta da bi se ovi odnosi mogli iz dana u dan proširivati. U tom kontekstu, ja i moji suradnici u Veleposlanstvu Islamske Republike Iran u Sarajevu ulažemo napore za razvoj gospodarsko-trgovinskih odnosa i suradnje privatnih sektora dviju zemalja i usporedo radimo na otklanjanju prepreka. Naravno, nasuprot tomu, trebam reći da i osim ukidanja sankcija i Odluke Vijeća ministara BiH s tim u vezi,  bh. kompanije se još  nisu dovoljno okoristile unosnim tržištem Irana, međutim, smatram da postojanje privredno- trgovinskih i investicijskih projekata u Bosni i Hercegovini kao i nazočnost tehničkog znanja i volje u obadvije zemlje spada u potencijale koji se mogu praktično iskoristiti.

FENA: Kako vidite rješenje rata koji već godinama bjesni u Siriji?

Hejdari: Stav Islamske Republike Iran u vezi sa Sirijom je jasan, logičan i razuman. Današnja kriza u Siriji je, ustvari, rezultat greške u kalkulacijama pojedinih regionalnih i zapadnih zemalja. Islamska Republika Iran je u više navrata isticala da su promjene u jednoj zemlji pravo naroda. To znači da narod te zemlje treba imati sudjelovanje u svojoj sudbini. No, svjetska zajednica niti bilo koja zemlja sigurno ne prihvaćaju da osobe iz drugih zemalja dođu sa željom da pomoću vojne opreme i naoružanja i neobuzdanog nasilja izvrše promjene u političkom režimu jedne države. Mi želimo da se sirijsko pitanje veoma brzo riješi i do sada se nismo sustezali od pružanja bilo kakve pomoći. Svi trebaju prihvatiti da kriza u Siriji nema vojno rješenje  i da je jedino rješenje političko. Sirijsko pitanje se treba riješiti uz sudjelovanje svih sirijskih političkih grupa i bez uplitanja naoružanih terorista.

FENA: Kako riješiti problem s tzv. Islamskom državom?

Hejdari: Danas, više nego ikada prije, osjećamo veliku opasnost terorizma u regiji i svijetu i mnogi građani Iraka, Sirije, Libije i Jemena su izbjeglice, mjesta u kojima su živjeli su porušena. Neke zemlje su, čineći veliku grešku u svojim analizama, smatrale da mogu koristiti terorizam kao sredstvo za ostvarenje svojih ciljeva, međutim, to je pogrešno. Islamska Republika Iran je od samog početka pojave ekstremne struje u regiji uvijek upozoravala da države, koje nastoje koristiti ekstremne osobe i organizacije radi ostvarenja svojih ciljeva i politika na Bliskom istoku, žestoko griješe, jer je ta politika i taktika neučinkovita, nerealna i s nehumanom osnovom. Nažalost, ne samo da su ta upozorenja zanemarena  već su neki, davanjem ideološke, financijske i vojne pomoći i otvaranjem svojih granica, stvorili ISIL i podržali ga. Danas neke od upravo tih zemalja, nakon stravičnih zločina ISIL-a i pogoršanja situacije, teže uništenju ISIL-a i nema sumnje da je ISIL osuđen na nestanak. Međutim, danas su terorizam i radikalizam prisutni kao dva velika problema za cijeli svijet i ne postoji rješenje osim umjerene misli, očuvanja geografskih granica, poštivanja nezavisnosti država i suradnje svih radi uspostave stabilnosti i mira u svijetu.