Hahn: Što prije i što bolje se pripremiti za korištenje Europskih fondova

Europska komisija želi osigurati da se Hrvatska što bolje pripremi za povlačenje sredstava iz europskih fondova i nastoji da se te pripreme ubrzaju kako se ne bi izgubilo dragocjeno vrijeme, izjavio je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Povjerenik Hahn je nakon posjeta Zagrebu u razgovoru sa skupinom hrvatskih novinara u Bruxellesu istaknuo da će Hrvatska do kraja njegova mandata u Komisiji biti jedno od glavnih područja njegova djelovanja.

"To je naša dužnost, a i osobno sam snažno uključen i privržen pristupanju Hrvatske, jer dolazim iz Austrije i naš je interes da cijeli postupak pristupanja i sve što to sa sobom nosi prođe što bolje. Kohezijska politika je izazov za svaku zemlju članicu, pogotovu za novu članicu", rekao je Hahn.

Glavnim izazovima za Hrvatsku Hahn smatra poboljšanje apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje europskih sredstava i zadržavanje stručnih i kvalitetnih ljudi koji rade na pripremama i provedbi projekata. Hrvatska bi iz kohezijske politike EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. mogla povući nešto preko osam milijardi eura.

"Kada sam prošle godine dva puta bio u Hrvatskoj, jedno od glavnih pitanja bilo je pitanje apsorpcijskih sposobnosti. Moram reći da su se u međuvremenu stvari znatno popravile", rekao je Hahn, pozdravljajući najavu vlade da će zaposliti 232 stručnjaka koji će raditi na projektima, od kojih je dio već zaposlen i prima do 30 posto bonusa u odnosu na prosječnu plaću.

Do kraja ožujka, brojka od 232 stručnjaka treba biti popunjena, a Hahn sugerira vladi da za dodatke na njihove plaće zatraži sredstva iz strukturnih fondova EU-a kako bi ih se primamljivim plaćama zadržalo u javnoj upravi, koja se teško može nositi s privatnim sektorom kada je u pitanju plaćanje kvalitetnih ljudi.

"Nije u pitanju samo zaposliti ljudi, najveći je izazov zadržati te ljude u javnoj službi. U tom smislu mi imamo neke mogućnosti, u kohezijskoj politici postoji stavka koja se zove tehnička pomoć, koja se može koristiti na puno načina, a jedan od njih je plaćanje dodataka na plaće ljudima koji rade sa strukturnim fondovima EU-a", rekao je Hahn.

Hahn navodi da će "odljev mozgova" u sljedećem razdoblju biti veliki izazov i za EU i za Hrvatsku, te da je o tome razgovarao i s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

U tom smislu, Hahn je najavio da će u sljedećem programskom razdoblju 2014.-2020. prvi put biti uspostavljena čvrsta suradnja između strukturnih fondova i okvirnog programa EU-a za istraživanje i razvoj Horizon 2020 kako bi se privuklo znanstvenike da rade u zemljama koje do sada nisu bile poznate po vrhunskim istraživačkim rezultatima. Hrvatska bi tako, ističe Hahn, mogla ponuditi hrvatskim istraživačima koji rade u inozemstvu da se vrate u zemlju i osigurati im odgovarajuće uvjete za rad.

Hahn ukazuje na iznimnu važnost dobre pripreme za povlačenje što većeg dijela raspoloživih sredstava, ističe da treba biti svjestan veličine izazova i znati kako i gdje potrošiti novac. Rekao je da je Komisija krajem siječnja predstavila Hrvatskoj dokument u kojem je iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u privlačenju sredstava iz europskih fondova u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju, a koji služi kao temelj za početak dijaloga s vladom.

"To nije ništa drugo nego zajedničko mišljenje svih službi u Komisiji o tome kako bi konkretno Hrvatska trebala iskoristiti taj novac, a sada je na vladi da definira svoje stajalište. Prve reakcije koje smo dobili od hrvatske vlade jesu da se manje-više s tim slažu. Glavni elementi koji su unutra ne predstavljaju iznenađenje - ulaganje u infrastrukturu, posebice u željeznice, obrada otpada i voda, poboljšanje inovacija i istraživačkih kapaciteta", rekao je Hahn.

Komisija je takav dokument izradila za svaku zemlju članicu i on služi kao polazište za pregovore s njima. Rezultat tih pregovora je sporazum o partnerstvu, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije.

Hahn je rekao da se u ovom slučaju Hrvatsku tretira kao i svaku drugu članicu, ističući da su mu njegove službe predložile da se od Hrvatske zatraži da nacrt sporazum o partnerstvu predstavi u studenome, ali da je on to promijenio i pomaknuo na lipanj.

"Rekao sam da Hrvatska, kao i sve članice, treba dostaviti nacrte sporazuma o partnerstvu do kraja lipnja jer ne želimo gubiti vrijeme, a vrijeme je novac. To je veliki izazov za hrvatsku administraciju, ali će se isplatiti. Važno je da hrvatski građani što je prije vide koristi od članstva u Europskoj uniji", rekao je.

Hahn je posebno istaknuo važnost izrade strategije za pojedina područja, primjerice strategije za razvoj luka Rijeka i Ploče, koje trebaju biti uklopljene u širu prometnu strategiju. Inzistiranjem na izradi tih strategija Europska komisija želi izbjeći pogreške od ranije, kada se u pojedinim zemljama članicama znalo događati da se za potrošeni novac ne dobije najveća vrijednost, kada pojedini projekti nisu donosili veliku dodanu vrijednost.

Hahn nije htio govoriti o regionalnoj strukturi u Hrvatskoj, ističući da je to prema načelu supsidijarnosti stvar svake zemlje članice, ali je istaknuo da je u svakom slučaju potrebna dobra koordinacija između vlasti na nacionalnoj razini i onoj na regionalnoj i lokalnoj, spomenuvši pritom primjer Poljske.

"Mi u Bruxellesu ne možemo reći da znamo bolje situaciju nego ljudi u Hrvatskoj, ali moje iskustvo mi govori da je bolje kada se administrativna struktura stvara u postojećim regijama, a ne na umjetnim", rekao je.

Hahn je rekao da se upravljanje i provedba projekata mora voditi decentralizirano jer ih je nemoguće nadzirati sve iz Bruxellesa - samo u ovom programskom razdoblju 2007.-2013. bit će realizirano preko dva milijuna projekata u cijeloj Uniji.

Stoga je upravljanje i provedba projekata u vrijednosti do 50 milijuna eura, a kada su u pitanju prometni projekti do 75 milijuna eura, prepušteno državama članicama i regijama, a projekte preko tih vrijednosti mora odobriti i Europska komisija.

Na pitanje o Pelješkom mostu, Hahn je rekao da će predstudija izvedivosti, koju financira Europska komisija, biti gotova ovog ljeta, prije ili poslije ljetnih praznika.

Ta studija, kakav god bio njezin rezultat, ne znači odgodu provedbe rješenja koje će se možda predložiti, nego predstavlja prvi korak u pripremi za provedbu. "Moramo vidjeti koji će biti rezultat te studije, uključuje li on Bosnu i Hercegovinu ili ne. Ovisno o rezultatu možda će trebati razjasniti i neka politička pitanja. Ta studija nam treba i ona nije gubljenje vremena nego dio pripremnog posla za konačno rješenje, koje god bude", rekao je Hahn.

Ta studija, koju financira Opća uprava za proširenje, treba dati odgovor na pitanje koji je najbolji način povezivanja krajnjeg juga zemlje s ostatkom Hrvatske - Pelješki most, koridor kroz Neum, trajekt ili neko drugo rješenje.