Haag zadovoljan optužnicama u BiH

Haaški Tribunal ne dijeli stajalište da uhićenja branitelja Hrvatskoga vijeća obrane u Orašju predstavljaju pristrano provođenje pravde u BiH, rekao je za Oslobođenje glavni haaški tužitelj Serge Brammertz navodeći kakoje ranije tijekom godine iz ove institucije zatraženo od hrvatskih vlasti da preispitaju odluku o zaustavljanju suradnje u procesuiranju ratnih zločina.

''Kada je riječ o sugestijama da uhićenja u Orašju predstavljaju selektivnu pravdu, Tužiteljstvo Haaškog tribunala taj i druge događaje ne vidi tako. Naprotiv, vidjeli smo da Državno odvjetništvo BiH podiže optužnice bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtve ili počinitelja i na osnovu jačine dokaza'', rekao je Brammertz.

Glavni haaški tužitelj pri tome je naveo da su ove godine, uz ostale, podignute optužnice za zločine u Stocu, Milićima i Konjicu, prenosi Hina.

Upitan smije li vlada jedne članice EU obvezati svoje pravosudne institucije da ne surađuju sa susjedima u procesuiranju ratnih zločina, Brammertz je naveo da je od Zagreba zatraženo preispitivanje te odluke.

''Tužiteljstvo Tribunala je ranije ove godine Vladi Republike Hrvatske i Vijeću sigurnosti UN-a izrazilo zabrinutost zato što su hrvatske vlasti dobile upute da ne pružaju pravosudnu suradnju u svezi s određenim predmetima ratnih zločina. Nije upitno da ta politika ometa regionalnu suradnju i tražili smo od hrvatske Vlade da je preispita'', pojasnio je Brammertz.

Hrvatska vlada je prošle godine, nakon podizanja niza optužnica u BiH s političkim kvalifikacijama o postojanju navodnog udruženog zločinačkog pothvata, u kojemu se optužuje više visokih časnika i pripadnika HVO-a, a u kojima je spominjana i Republika Hrvatska, odbila mogućnost ustupanja arhivske građe HVO-a, koja se nalazi u Dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.

Tadašnji premijer Zoran Milanović rekao je, povodom zamolbi BiH upućenima hrvatskim pravosudnim tijelima u kojima se u činjeničnom opisu kaznenih djela koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje pripadnike oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti, da "nakon 20 godina Hrvatska neće dopustiti političke optužnice" niti po njima postupati.

"U opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i neke stvari koje naprosto, po našem viđenju, nisu točne i one vrijeđaju pravni poredak RH. One ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i iskrivljuju sliku o tome što se tamo događalo", kazao je tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuvši kako je interes svih individualno procesuiranje svih zločina te da je Hrvatsku u tom pogledu spremna pružiti pravnu pomoć svakoj zemlji.

"Ali, svaka zemlja mora znati da sve ono što izlazi izvan toga vrijeđa naš pravni poredak i mi po tome nećemo postupati", poručio je tada Miljenić te izrazio očekivanje da će pravosudna tijela u BiH poštivati takav stav Hrvatske i "odstupiti od teza koje nisu točne i vrijeđaju naš pravni poredak".