Godina dana Inckovog zakona, još niko nije optužen

Negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina se značajno smanjilo, ali nije nestalo.

"Ja bih vam rekao da je Tužiteljstvo BiH zaprimilo više od 50 predmeta koji direktno ili indirektno mogu dovesti u vezu s izmjenama i dopunama ovog zakona. Otprilike svaki tužitelj koji radi na ovim predmetima ima barem deset takvih predmeta u radu", navodi tužitelj Tužiteljstva BiH Oleg Čavka, prenosi BHRT.

"Jeste da je urodilo plodom da se manje negira genocid, da se manje vrijeđaju žrtve ali ipak postoje pojedinci koji moraju biti privedeni, koji moraju biti kažnjeni", smatra Munira Subašić iz Pokreta „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

U istraživanju koje je radio BIRN kaže se da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik političar s najviše izjava u kojima se umanjuju zločini čiji je karakter utvrđen sudskim presudama. Dodik je u više navrata ponovio stav da nije bilo genocida u Srebrenici. To je uradio i jučer.

"Bio je zločin. Nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se upotrijebiti sa stanovišta onog što je tamo bilo. Ima ljudi koji misle da nije. Ima ljudi koji misle da jeste. I to je ostalo u sferi razgovora i dokazivanja o svemu tome. Nametanje na ovaj način apsolutno ne doprinosi ničemu. Ne doprinosi dodatnom pomirenju. Ovo je napravilo još veći raskol između nas", izjavio je Dodik.

Inckova odluka izazvala je burnu reakciju i vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Narodna skupština RS je samo sedam dana nakon nametanja Zakona usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u RS, a potom krenula s prijenosom niza nadležnosti s države na entitet.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS (30.7.2021.) je kazao: "Republika Srpska je jedinstvena u ovome. Za zakone su glasali svi srpski poslanici. Ovim odlukama primjena nametnute odluke visokog predstavnika u RS neće biti moguća."

Prošli tjedan Ustavni sud BiH poništio je odluke Narodne skupštine RS o neprimjenjivanju zabrane negiranja genocida u Republici Srpskoj.

"Ustavni sud je odlučio da ovaj zakon, dakle sporni zakon RS prestaje da važi kad se objavi ova odluka, naša odluka u službenom glasniku BiH", kazao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH (15.7.2022.)

Iako je možda imao najbolju namjeru, "Inckov zakon", osim smanjenja broja javnih istupa u kojima se negiraju genocid i ratni zločini, teško da je postigao svoj cilj. Godinu dana kasnije nezadovoljne su u prvom redu žrtve, zbog kojih je i donesen, jer izostanak optužnica kod njih izaziva bojazan da bi nekažnjavanje moglo dovesti do ponovnog ohrabrivanja negatora. Gotovo potpuno je blokiran rad institucija BiH, a ovoj blokadi se ne nazire kraj.