Geolog upozorava: Klizišta prijete gotovo cijeloj BiH, među ugroženim područjima i Mostar

Katastrofa u Nepalu, u kojoj su odroni, bujice i klizišta odnijeli stotine života, ponovno je otvorila pitanje koliko razumijemo prirodne procese koji mogu izazvati takve tragedije. Prema dosadašnjim informacijama, uzrok nije bio potres, nego urušavanje ledenjačke mase i pokretanje velike količine stijenskog materijala.

O tome što se geološki dogodilo u Nepalu i postoje li slični rizici u Bosni i Hercegovini za Novi dan N1 govorio je geolog Cvjetko Sandić, zamjenik direktora Geološkog zavoda Republike Srpske.

Sandić je naglasio kako je događaj u Nepalu još uvijek relativno svjež te da se informacije mijenjaju iz sata u sat.

"Prva zamisao i prva informacija bila je da je jedan seizmički potres generirao ovaj cjelokupan proces. Međutim, nije bilo tako očigledno", rekao je.

Lanac više povezanih procesa

Prema dosadašnjim informacijama, došlo je do urušavanja ledenjačke mase koja se pokrenula zajedno s velikom količinom stijenskog materijala.

"Ta masa, taj jedan tok, formirao se niz jednu veoma strmu padinu koja je pokupila sav materijal, ušla u vodu i napravila ogromni bujični tok", objasnio je Sandić.

Kako kaže, radilo se o čitavom lancu povezanih procesa.

"To je, znači, urušavanje ledenjaka, jedan veliki odron, ulazak u riječni sustav i onda poplavni val koji je imao razornu snagu i posljedice svi možemo vidjeti", rekao je.

Sandić ističe da su događaji ovakvih razmjera vrlo rijetki.

"Ono što geologija u ovom slučaju može jest prepoznati područja povećane opasnosti, pratiti promjene u terenu, na padinama, riječnim dolinama. Mi u principu ne možemo zaustaviti ovakav proces, ali možemo procijeniti gdje se on može dogoditi i tko može biti ugrožen", rekao je.

Dodaje kako se može utjecati na izloženost ljudi i infrastrukture, pripremati odgovarajuće planove evakuacije i smanjivati posljedice.

Što određuje razmjere katastrofe

Kada velika količina stijena, leda ili sedimenta krene niz padinu, razmjeri posljedica ovise o nekoliko čimbenika.

"Prije svega određuje količina materijala. Naravno, njegova brzina kretanja, nagib i količina vode koja se nađe na toj putanji", kazao je Sandić.

Posebno je važna izloženost stanovništva i infrastrukture.

"Nije problem najvažniji tamo i nije fokus tamo gdje se proces aktivira, kao što je i ovdje slučaj, nego što se nalazi dolje nizvodno. To je neka zona utjecaja i to uglavnom određuje razmjere katastrofe", objasnio je.

Dodao je kako bi posljedice bile potpuno drukčije da se proces dogodio na nenaseljenom području.

Nepal i Jablanica nisu isti slučajevi

Na pitanje može li se povući paralela između katastrofe u Nepalu i one koja je pogodila područje Jablanice, Sandić kaže kako određene sličnosti postoje, ali da nije riječ o istim procesima.

"U principu postoji određena geološka paralela, ali nisu to isti procesi", rekao je.

U Nepalu je riječ o visokoplaninskom terenu i ledenjačkoj masi, čega na području Bosne i Hercegovine nema.

"Kod Jablanice imali smo drukčiji geološki ambijent, gdje su ekstremne padaline bile okidač i pokretač procesa", objasnio je.

Kod Jablanice je došlo do pokretanja materijala i formiranja drobinskog i bujičnog toka, dok su se ispod nalazili ljudi i infrastruktura.

"To je nešto što je zajedničko. Poruka je da je katastrofa interakcija geologije, reljefa i svega ostalog, ali u principu nije to isti proces, iako ima zajedničku posljedicu, a to su materijalne štete i ljudske žrtve", rekao je Sandić.

"Nije geologija loša"

Govoreći o tome koliko su u BiH istražena i kartirana područja pod rizikom od klizišta, Sandić kaže da je napravljen značajan pomak.

"Mislim da institucije, sukladno financijskim sredstvima, pa i institucija iz koje ja dolazim, ulažu napore da imamo više znanja i informacija o prirodnim i elementarnim nepogodama, prije svega u ovom slučaju o klizištima", rekao je.

Jedan od problema vidi u načinu razvoja infrastrukture.

"Ja često u razgovoru s određenim investitorima slušam riječi koje kažu: 'Imali smo lošu geologiju.' Nije geologija loša. Može se diskutirati o vašim projektnim rješenjima koja možda nisu adekvatna jer se uglavnom štedjelo na geološkim istraživanjima", kazao je Sandić.

Naglasio je kako se ulaganje u istraživanja i dodatne geološke informacije višestruko isplati.

Padaline najčešći okidač u BiH

Najčešći okidač za velika klizišta i odrone u Bosni i Hercegovini i regiji su obilne padaline.

"Voda, gdje se poveća sadržaj, odnosno zasićenost vode u terenu, generira određena klizišta", pojasnio je.

Ranije su razdoblja povećanog rizika uglavnom bila proljeće i jesen, no situacija se mijenja.

"Ono što je sada zanimljivo, mi i u ljetnom razdoblju imamo, nakon ekstremnih suša, obilne količine padalina u kratkom vremenskom intervalu i ponovno imamo procese klizišta, ali i bujičnih tokova koji su dosta opasni za naše područje", rekao je.

Među mogućim okidačima naveo je i naglo topljenje snijega te ljudski faktor pri gradnji infrastrukture.

Klizišta problem gotovo cijele BiH

Sandić nije želio izdvajati samo pojedine općine i gradove jer, kako kaže, problem klizišta postoji na gotovo cijelom području Bosne i Hercegovine.

"Ja mislim da ne postoji, prema statistici, lokalna zajednica, možda nešto na sjeveru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i nešto u Hercegovini, koja nema problem s klizištima", rekao je.

Problem je, prema njegovim riječima, posebno izražen na području Banje Luke, Kantona Sarajevo, Ugljevika, Lopara, Zvornika, Višegrada, ali i Mostara.

"Skoro da ne postoji lokalna zajednica, možda one najmanje, koja barem nema jedan problem, a definitivno i više. Govorimo o desecima pa i stotinama problema koji se tiču nestabilnosti, ugroženog stanovništva i slično", kazao je.

Sandić kaže kako se tema klizišta uglavnom ponovno aktualizira tek nakon što se neki proces već dogodi.

"Nitko svoje proračune ne projektira za sanaciju klizišta, izuzev, primjerice, svijetlih primjera kao što su Kanton Sarajevo, Tuzla i Banja Luka, koji su svjesni tih problema i ulažu u katastre klizišta, prevenciju i tako dalje", rekao je.

Dodao je kako je riječ o najvećim sredinama koje imaju i najveće proračune.