Financiranje sigurnih kuća: 70 posto iz proračuna Federacije, 30 posto iz županija

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na današnjoj sjednici, koja je završena, prihvatio je s 46 glasova „za“ i 12 „suzdržanih“ Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, po kojem se sigurna kuća osniva u skladu sa Zakonom o ustanovama, a sredstva za financiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući osiguravaju se iz proračuna Federacije BiH u iznosu od 70 posto i iz proračuna županija 30 posto, od utvrđene cijene smještaja žrtve nasilja u sigurnoj kući.

Odluku o visini cijene privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući donosi federalni ministar rada i socijalne politike za svaku kalendarsku godinu, koji će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu, donijeti i Pravilnik o uvjetima prostora, opreme i kadra za sigurne kuće i registru sigurnih kuća u FBiH.

Status sigurne kuće stiče se izdavanjem rješenja kojim se potvrđuje da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti i upisom u Registar, koji vodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, obrazloženo je iz Vlade FBiH.

''Nadam se da ćemo u roku od 90 dana tijekom javne rasprave donijeti najbolja rješenja u vezi sigurnih kuća'', poručio je zastupnicima federalni ministar pravde Mato Jozić.

Ovaj Nacrt prije nego što se uputi u javnu raspravu potrebno je da odobri i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Tijekom rasprave poslanik Koalicije predvođene HDZ-om BiH Blaž Župarić istakao je da su ove izmjene i dopune veliki iskorak za žrtve nasilja u obitelji.

''Postoji šest sigurnih kuća u Federaciji i nije moguće obavljati nadzor nad njihovim radom'', kaže Župarić, smatrajući da se treba odrediti rok od 90 dana za javnu raspravu.

Zastupnica Kluba SDP-a Jasmina Zubić istakla je da se Nacrtom predviđa osnivanje sigurnih kuća kao javnih ustanova.

Ovom prilikom Zubić je navela stav nevladinih organizacija, koje sugeriraju da se član 2. Nacrta dopuni novim članom 35. a) kojim bi se nevladinim organizacijama omogućilo da nastave svoj rad u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama, kao i u skladu s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja u obitelji.

Predsjednica Odbora za rad i socijalnu zaštitu Franjka Suzana Galić kazala je da je broj žrtava obiteljskog nasilja u porastu navodeći da je potrebno u tom pogledu senzibilizirati društvo, koje će smatrati da "nema opravdanja za nasilje“.

''Za financiranje jedne sigurne kuće potrebno je 225.000 KM, a u proračunu je planirano ukupno 160.000 KM'', kazala je Galić.

Zastupnica Kluba Demokratske fronte Alma Kratina konstatirala je da se ovim Nacrtom izravno krši Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja u obitelji, koju je potpisala BiH.

''Sve zastupnice dijele isti stav. Postavlja se pitanje šta će biti sa žrtvama nasilja ako sigurne kuće odluče da se ne registriraju kao javne ustanove'', upitala je zastupnica Kluba SBB-a Jasna Duraković Hadžiomerović.

Ovim Nacrtom obuhvaćen je pojam sigurne kuće radi osiguranja sigurnog privremenog smještaja i podrške žrtvama nasilja u obiteljima kojima je ugrožen život i kojima zaštita i sigurnost ne mogu biti pruženi u njihovom domu.

U Bosni i Hercegovini ima devet sigurnih kuća, od toga je šest u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj.

Nasilje u obitelji je kazneno djelo koje je kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora, a nasilje u obitelji koje je uzrokovalo smrt žrtve kažnjivo je kaznom dugogodišnjeg zatvora.

Žrtva nasilja u obitelji se može obratiti za pomoć na jedinstvene SOS brojeve telefona za RS 1264 i za Federaciju BiH 1265.

Nakon ove tačke usvojen je Finansijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH za 2015. godinu i Izvještaj o poslovanju Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH za 2014. godinu s priloženim dokumentima, dok zastupnici nisu podržali Izvještaj o radu i poslovanju JP “Elektroprivrede HZ HB” d.d. Mostar za 2014. godinu.