Europa će se podijeliti na megaregije

Slovenski je predsjednik Borut Pahor početkom tjedna u svom govoru diplomatima upozorio na realnu perspektivu "regionalizacije" Europske unije, tijekom koje će se države članice grupirati po svojim interesima i geostrateškim silnicama, a ideju je u svom prilogu u ljubljanskom "Delu" u subotu razradio Dimitrij Rupel, dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova, javlja Hina.

Idealno bi bilo da Europa ostane "što cjelovitija i što slobodnija", ali tek treba pronaći zajednički europski identitet, pa zato u sadašnjoj krizi i izazovima Europa stoji pred dilemom hoće li se razvijati "prema što tješnjem ili što labavijem" savezu naroda, odnosno država s tradicionalnim nacionalnim aparatima, tvrdi Rupel.

Zato bi trebalo predvidjeti mogućnost podjele EU-a na manje jedinice, takozvane megaregije, koje bi prema geografskom ili interesnom načelu sastavljale "srodne" države, prema modelu po kojem su se povezale države Beneluksa ili Višegradske skupine, navodi u svojoj elaboraciji Rupel.

Kao jednu od mogućnosti, navodi kombinaciju sa formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije, kao budućim sastavnicama današnje Europske unije.

Slovenija u središnjoj megaregiji

Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija.

U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska.

Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije, Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska.

Kad za to dođe vrijeme, u europsku istočnu megaregiju uključili bi se redom Srbija, Makedonije, Crna Gora i Kosovo, te Turska i Ukrajina, navodi Rupel.

No, Europu bi se moglo regionalno podijeliti i prema oceanima i morima kojima gravitiraju pojedine države i to na: atlantsku grupaciju, baltičko-sjevernomorsku, podunavsko-crnomorsku, te sredozemnu skupinu.

Slovenija s Hrvatskom

U potonjem bi se slučaju, upozorava Rupel, Slovenija našla u istoj skupini s Hrvatskom, a s njom ima neriješeno granično pitanje koje se uglavnom vrti oko granice na moru.

Jadransko more vrlo je važno za Sloveniju koja održava i svoj "jadranski identitet", a za dominaciju nad Jadranom vodi se "više manje tiha borba", piše bivši ministar. "U tome je uz Italiju najaktivnija Hrvatska za koju se čini želi biti hegemon na istočnoj strani Jadrana. I spor za Slovenijom spada u taj kontekst", tvrdi Rupel.

Rupel smatra da EU treba razmišljati o modelu koji će stvoriti "sinergiju različitih identiteta" kako bi postala djelotvornija.

"Pritom mislim na izvorne europske identitete, a ne na one koje donose useljenici. Mislim na europske lokalne i nacionalne identitete, na identitete jezičnih skupina, geopolitičke, ali i opće europske identitete", kaže Rupel u svojoj analizi u ljubljanskom "Delu".