EU uvela mjere za regulaciju interneta, BiH nije spremna

U Europskoj uniji je na snagu stupio Zakon o digitalnim uslugama, koji će promijeniti način na koji funkcioniraju veliki pretraživači i online platforme, a BiH nije spremna za ovu veliku promjenu.

Kako su "Nezavisnim" rekli u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, njima "nije poznato" da li bh. institucije, odnosno Parlamentarna skupština, planiraju provesti aktivnosti u vezi s ovim procesom, ali ističu da će i BiH biti obavezna da ga primjenjuje. Napomene radi, RAK BiH ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH.

Rok 17. veljače

Sav postupak, kako su rekli u RAK-u, od usvajanja zakona do imenovanja koordinatora za digitalne usluge, mora biti završen do 17. veljače naredne godine. Tada će, kako su pojasnili, stupiti na snagu i odredbe zakona koje je odnose na sve platforme, a ne samo one najveće. Uprkos tome, njegova primjena će imati efekat odmah, jer velike platforme i pretraživači praktično od prošlog petka počinju na korisnicima da primjenjuju sve nove odredbe.

U RAK-u su pojasnili da ovo jeste zakon koji će se primjenjivati u državama članicama EU, ali da obaveze da ga primjenjuju imaju sve zemlje u procesu pridruživanja EU.

"BiH, koja je u procesu pridruživanja EU, obavezna je da uskladi svoj zakonodavni okvir sa EU okvirom, te će biti potrebno izvršiti prebacivanje u domaće zakonodavstvo, kao i odrediti nadležne institucije i koordinatora za digitalne usluge", naglasili su.

U RAK-u su naveli da se zakon počeo primjenjivati samo na veoma velike online platforme i online pretraživače, odnosno one koji imaju više od 45 miliona korisnika u EU. U ovu kategoriju spadaju manje-više svi pretraživači i internacionalne online platforme koje funkcioniraju u BiH.

"Nadležnost za primjenu Zakona o digitalnim uslugama u slučaju ovih platformi ima direktno Europska komisija, a ne pojedinačne države članice", naglasili su oni za "Nezavisne".

Paket EU 

Ovaj zakon se sam po sebi ne bavi medijima niti medijskim sadržajima, ali odredbe o suzbijanju lažnih vijesti se indirektno tiču medija, jer mediji putem pretraživača poput Googlea i velikih platformi poput Facebooka plasiraju svoje sadržaje ili čitaoci preko njih dolaze do tih medija. Osim toga, ovaj zakon je dio "paketa" EU programa i zakona koji imaju za cilj smanjenje dezinformacija i misinformacija, što će se direktno odraziti na sve online medije.

Na primjer, EU je naložila velikim pretraživačima i platformama koje djeluju u EU da se "dobrovoljno" izjasne za poštovanje Kodeksa postupanja koji predviđa mjere borbe protiv dezinformacija i misinformacija.

Američki milijarder Ilon Mask, vlasnik X platforme, javno je izjavio da se neće obavezati na ovaj kodeks, ali je ubrzo promijenio mišljenje i naglasio da će X poduzeti mjere za borbu protiv dezinformacija i misinformacija.

Misinformacije?!

Napomene radi, termin "misinformacije" ne postoji u bh. jezicima, a označava formalno točnu vijest, ali vijest koja vodi pogrešnim zaključcima. Misinformacije su mnogo prisutnije na online platformama jer mogu da se čine tačnim, a u stvari su često dio smišljene kampanje dezinformisanja.

Na pitanje "Nezavisnih" Europskoj komisiji na koji način će se Zakon o digitalnim uslugama konkretno odnositi na medije, poslali su nam dokument sa osam osnovnih smjernica i pokazatelja.

Prema onom što su nam poslali, online platforme i pretraživači će, prema novom zakonu, morati poduzeti mjere da suzbiju rizike koji su povezani s plasiranjem nelegalnog online sadržaja i negativnih efekata na slobodu izražavanja i informisanja. Osim toga, borba protiv dezinformacija i obmanjujućih vijesti, odnosno misinformacija, također je dio odredbi ovog zakona.

"Platforme trebaju analizirati specifične rizike i uvedu mjere koje će, primjera radi, spriječiti širenje dezinformacija i neautentičnog korištenja njihovih usluga", naglašeno je. Posebno će biti regulirano pitanje ukazivanja korisniku na pojavu lažnih vijesti i misinformacija, ali, što je posebno bitno, platforme će na transparentan način morati postupati u ovakvim slučajevima, a ne, kao što je sada često bio slučaj, donositi diskrecijske odluke koje često prepuštaju trećim licima da ih donose u njihovo ime, a koje se ne mogu provjeravati. Korisnici koji su prijavili sumnjiv sadržaj na platformama će, po sili novog zakona, morati dobiti brz odgovor platformi šta je urađeno s spomenutom prijavom, a onaj tko je prijavljen morat će biti upoznat s jasnim kriterijima i morat će biti dokazano da je postupano na nediskriminacijski način.

Ono što je posebno važno, platforme i pretraživači su obavezni da svoje algoritme i odluke učine dostupnim nezavisnim istraživačima radi proučavanja i utvrđivanja poštovanja zakona.

"Platforme će morati da objavljuju i izvještaje o transparentnosti o tome kako moderiraju sadržajem i kako donose odluku o menadžmentu rizika", naglašeno je.

EU će na ovaj način putem nezavisnih revizija biti u stanju da dobije uvid kako se zakon provodi u praksi.