Dok se u Mostaru ne održe izbori apsurd je misliti da BiH može u EU

"Mostar je ključ rješenja za čitavu Bosnu i Hercegovinu", "Dok se u Mostaru ne održe izbori apsurd je misliti da BiH može u EU".

Ovo su samo neki od zaključaka tribine pod nazivom "Mostar bez izbora, kako dalje?" koja je u organizaciji Udruženja građana Mostarski krug sinoć održana u gradu na Neretvi.

Cilj je, kako su naglasili organizatori, pronaći rješenje za dugogodišnju agoniju i model za konačnu uspostavu funkcionalne vlasti, u jedinom gradu koji nakon osam godina ni u nedjelju nije imao lokalne izbore.

Alija Behmen, predsjednik Udruženja građana Mostarski krug, koji je i inicijator tribine u Mostaru, ističe da je neodržavanje izbora u Mostaru za građane toga grada ponižavajuće i bolno više nego što se u javnosti može kazati. Naglasio je da u Mostaru godinama vlast ne funkcionira, te da se odlaganje uspostave vlasti u ovome gradu više ne smije dozvoliti.

"Mi se ne možemo složiti da je Mostar već osam godina bez izbora i po nekim projekcijama iz političkih pitanja i krugova bez konsultacija i dogovora s građanima Mostara, netko je zaključio da će prvi naredni izbori biti 2018. ili čak 2020. godine. To je ono što vrijeđa i iritira i traži da se zapitamo. Druga stvar je što nam tvrde javno da je Mostar dio paketa oko navodnog preustroja Federacije BiH, a mi mislimo da Mostar nema vremena za čekanje. Mostar propada dok oko njega kruže investitori koji bez gradskog vijeća ne mogu dobiti ni zemljište za započinjanje svojih radova", kazao je Behram za agenciju Anadolija.

Trenutno stanje u gradu je, kako ističe, prestrašno da bi građani mogli preći preko toga. Naglasio je da ovih dana veleposlanice Francuske i Njemačke šalju poruke političarima da put Bosne i Hercegovine u Europu ide i preko Mostara. Stoga je i sam postavio pitanje kako BiH može preko Mostara u kojem nema ni izbora u EU, navodeći da se u Europskom parlamentu postavlja pitanje kako uopće zemlja može participirati i tražiti put u Europu, ako u jednom gradu od preko 100 tisuća stanovnika građanima onemogućava i ne dozvoljava da biraju svoje zastupnike.

"Aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma je skrojen u Mostaru. U Mostaru je skrojena priča o tome kakav treba grad da bude i kako treba da se razvija, čak je nametnut Statut od Visokog predstavnika. Ako je Ustavni sud našao da u Statutu ima manjkavosti, OHR se mora u to uključiti i ne može samo ostaviti političkim akterima koji neće da se dogovore", kazao je Behram, nakon čega su se otvorila još brojna pitanja o problemima koji guše Mostar.

Poslijeratni gradonačelnik Mostara Safet Oručević je kroz slajdove sve nazočne proveo kroz političku povijest grada na Neretvi nakon Daytona.

Iskazao je nezadovoljstvo onim što se događa i izrazio nadu da će se svijest građana probuditi i da će se izboriti za građanska prava koja su im uskraćena.

Marin Bago je jedan od građana Mostara koji nakon izbora što su zaobišli Mostar postavlja pitanje što će biti s njegovim gradom.

"Mi smo kao građani devastirani i zapušteni i stvarno je pitanje razumijemo li mi uopće osnovna načela demokracije, trošenja proračuna i kontrole života u gradu. Mislim da smo propustili mnoge godine da nismo uskočili u vlak razmišljanja u tom smjeru, nego smo jednostavno ostali na istom mjestu dok procesi idu, a mi ih na kraju više i ne razumijemo", kazao je Bago. Stoga je podsjetio svekoliku javnost da je Mostar grad koji obiluje brojnim resursima i dalje vjerujući da će ih znati iskoristiti nove generacije, ako ne vladajuće strukture.

U prepunoj dvorani hotela Bristol, inicijativu Mostarskog kruga su podržali brojni intelektualci kako iz Mostar tako i iz susjednih gradova, među kojima su sociolog Miro Lazović i Generalni tajnik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar.

Izrazili su želju da Mostar kao pravi multietnički grad konačno dobije status kakav i zaslužuje i vlast koja će funkcionirati na dobrobit svih građana.