Dogovorite se pa mijenjajte Dayton

''Kada postoji jaka politička volja, Dayton može biti osnova za politički, ekonomski i socijalni napredak zemlje. Povijesna je činjenica da su SAD pokušavale raditi s građanima u BiH da bude unaprijeđen Daytonski sporazum, ali to mora doći od građana i političkih lidera u BiH da bi se u tome uspjelo. U svakoj zemlji svijeta dolazi do unapređenja ustava. Kada za to dođe vrijeme, mora postojati politički konsenzus i građani to moraju željeti. Ustavi nisu zamrznuti dokumenti koji se nikada ne mijenjaju'', izjavila je u intervjuu za Glas Srpske američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack.

Kompliciran ustav

Istaknula je kako se ljudi u BiH trebaju fokusirati na izgradnju povjerenja među građanima i različitim političkim strankama i zajedno raditi i odlučiti što je najbolje za BiH. Navela je kako BiH ima kompliciran Ustav, da je Daytonski sporazum napisan da se okonča rat i uspostavi mir, a da se političari i građani kroz dijalog trebaju suočiti s izazovima s kojima se suočava zemlja.
''Iz našeg djelovanja je jasno da se posvećenost SAD Daytonu nije promijenila. Daytonski sporazum je osnova za napredak u BiH. To je vrlo pozitivan dokument i na građanima je da odluče kako da nastave dalje dok se krećete k EU. Ono što je vrlo jasno u Daytonu, ne samo što se tiče SAD nego i svih potpisnika i svih koji podržavaju Dayton, jeste da BiH zadržava svoj teritorijalni integritet, da je to jedna država koja se sastoji od dva entiteta i ima tri ustavotvorna naroda'', rekla je veleposlanica Cormack.

Govoreći o sankcijama predsjedniku Republike Srpske, rekla je kako ne misli da je to dovelo do krize i da su sankcije vrlo jasno definirane i uperene samo protiv Milorada Dodika.

Dodikova linija

''Problem je što Dodik konzistentno pogrešno tumači Daytonski sporazum. SAD su posvećene Daytonskom sporazumu kao osnovi mira u BiH, ali prečesto ono što Dodik kaže ustvari ne odražava točno suštinu sporazuma. Ono što je potrebno jeste da vidimo stvarno poštovanje Daytonskog sporazuma i to i na vladavini prava i primjeru drugih institucija koje treba da imaju podršku'', rekla je.

Kaže kako nije provedeno između 20 i 30 odluka Ustavnog suda, ali da he razlika u vezi s ovom o Danu RS to što se prvi put izravno suprotstavilo odluci Ustavnog suda.

''Ustavni sud je odlučio da referendum ne treba održati, a tjedan poslije on je održan. To je crvena linija koja je pređena. To ne znači da mislimo da ostale odluke ne treba provesti'', rekla je američka veleposlanica i dodala kako odluka o sankcijama nije tek tako donesena i da je proces odlučivanja bio ozbiljan.

''Odluka da budu uvedene sankcije protiv nekoga i odluka da te sankcije budu uklonjene zahtijeva duge zakonske i tehničke procese'', navela je, između ostalog, američka veleposlanica u BiH.