Dodikova blamaža nije naštetila minimalnom ugledu BiH

''Ne treba očekivati neke bitnije promjene od administracije novog predsjednika Donalda Trumpa'', rekao je za Fenu direktor Transparency Internationala za BiH, specijalista za pitanja vladavine prava, antikorupcijske reforme i politike, te stipendist Fulbrightovog programa za lidere "Hubert Humphrey" Srđan Blagovčanin.

Kaže kako jugoistok Europe nije bio u vrhu liste prioriteta administracije bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obame i da su pozicije odlazeće administracije bile jasne: euroatlantski okvir regije i nedvosmislena podrška tom procesu, ali uz jasan naglasak da je uloga Europske unije u tom procesu vodeća.

''Kada je u pitanju Trumpova administracija, ono što može imati refleksije na regiju jugoistočne Europe prije svega odnosi se na najavljeni i očekivani "restart" odnosa SAD-a i Rusije. Poznato je da je Rusija vrlo zainteresirana za ovaj dio Europe i da se nastoji nametnuti kao nezaobilazni akter. Također, činjenica je da postoje najave iz nove administracije u pravcu omekšavanja stava prema Rusiji, uz istovremeno približavanje Rusije i Turske. Istovremeno zbog unutarnjih izazova, politika proširenja za EU sasvim je jasno trenutno nije u fokusu prioriteta. Stoga, zbog svega navedenog postoje vrlo jasne i ozbiljne naznake kako bi utjecaj Rusije i Turske mogao ojačati u regiji'', rekao je Blagovčanin.

Naveo je kako su republikanske administracije tradicionalno bitno manje sklone pružanju takozvane podrške demokratizaciji zemljama u razvoju i/ili tranziciji. Naprosto takva vrsta politika ne spada u set tradicionalnih alata kojima se one koriste. Stoga, Blagovčanin očekuje i manju podršku organizacijama civilnog društva, ali i medijima.

''Kriza procesa pridruživanja i sve snažnije autoritarne tendencije u zemljama regije će definitivno smanjivati prostor djelovanja civilnog društva. Ali, također, mislim kako je to i prilika za civilno društvo da prevlada svojevrsnu krizu identiteta u kojoj se nalazi u cijeloj regiji i izađe iz 'ormara' u smislu otvorenije i izravnije konfrontacije s vladajućim pseudoelitama na pitanjima borbe protiv korupcije, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma'', naveo je.

Komentirajući događaje koji su pratili navodni odlazak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na inauguraciju predsjednika Trumpa, na koji, ispostavilo se, nije ni bio pozvan, Blagovčanin je ustvrdio da to nije mnogo utjecalo na kredibilitet BiH u međunarodnim krugovima jer "treba pošteno priznati, kredibilitet BiH je svakako vrlo upitan pa je rizik od dodatnog gubitka ugleda zaista minimalan".

''Zaista je čitava situacija u vezi s pozivom i vizom za Dodika poprimila tragikomičnu dimenziju. Predsjednik Dodik je po tko zna koji put pokazao da u svom djelovanju nema nikakvih naznaka principijelnosti i da je manipulacija temeljna odrednica politike koju vodi. Kao i mnogo puta do sada njegovi jeftini trikovi su vrlo brzo bili razotkriveni. Zaista je teško shvatiti zašto mu je ova blamaža bila potrebna'', smatra Blagovčanin.

Osvrnuo se na činjenicu da je SAD odbio izdati vizu Dodiku, napominjući kako nije nikakva tajna da su odnosi američke administracije i predsjednika RS-a odavno vrlo loši i hladni, a razlog su Dodikovi otvoreni napadi na politiku i interese SAD-a, "pa čak i brutalno vrijeđanje američkih diplomata".

''Stoga je zaista bilo iluzorno očekivati s Dodikove strane da će biti dočekan raširenih ruku. Uskraćivanje davanja vize je naravno vrlo oštra diplomatska poruka da je djelovanje predsjednika Dodika potpuno suprotno onome što američka administracija očekuje. Međutim, to je izbor koji je Dodik napravio sam, i ovakva odluka mislim da ne predstavlja apsolutno nikakvo iznenađenje'', rekao je u razgovoru za Fenu Srđan Blagovčanin.