Dodik u obrani Mladića: Politika RS nije bila progon Hrvata i Muslimana

Svjedočeći u Obranu Ratka Mladića, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik negirao je da je etničko čišćenje Muslimana i Hrvata tijekom rata u BiH bilo politika vodstva RS-a.

"Danas mogu reći da sam potpuno uvjeren da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja", rekao je Dodik, koji je tijekom rata bio poslanik u Skupštini RS-a, ali nije bio član vladajuće Srpske demokratske stranke (SDS).

Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekoliko općina imao razmjere genocida. Sudi mu se i za genocid u Srebrenici, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na pitanje Mladićevog branitelja Branka Lukića da li je ikada čuo da postoji plan za 'istjerivanje' Muslimana i Hrvata iz RS-a, Dodik je odgovorio: "Ne, to nije bio ni usmeni cilj". Naprotiv, po Dodiku, 'bilo je pokušaja da se u Skupštinu Republike Srpske uključe Bošnjaci i Hrvati', u kojima je i on sudjelovao. Dodik je dodao i da je za termin 'etničko čišćenje' čuo 'tek kasnije, u medijima' i to u vidu 'neke ocjene iz svijeta'.

Upitan o razdvajanju Srba od Muslimana i Hrvata, kao prvom strateškom ratnom cilju koji je Skupština RS-a proklamovala u svibnju 1992. godine, Dodik je rekao: "To se tada već dogodilo – Hrvati i Muslimani su se politički i institucionalno odvojili. Nikada nije rečeno da srpski narod ne želi dogovor i konsenzus sa druga dva naroda. Nije bila intencija podjela na osnovu etničkog čišćenja i ubojstava".

Iako, kako je kazao, ne negira da je 'kasnije' bilo i takvih pojava, Dodik je posvjedočio da 'nijedna politička odluka nije bila usmjerena na fizičko razdvajanje'. "Do sada smo živjeli zajedno, od sada ćemo jedni pored drugih", formulirao je Dodik tu politiku.

Rat u BiH bio je, prema Dodiku, izazvan neustavnom secesijom od Jugoslavije muslimanske i hrvatske većine, uprkos protivljenju srpske manjine, koja je, po Ustavu BiH, imala snagu veta. Odluke Srba o konstituiranju RS-a koje su uslijedile, Dodik je nazvao 'legitimnim', zato što je, po Ustavu Jugoslavije, 'suverenitet pripadao narodima' koji su mogli da odlučuju o svojoj sudbini.

Pokojnog lidera Stranke demokratske akcije i predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, Dodik je nazvao 'osuđenim vjerskim radikalom', tvrdeći da su 'ekstremni religiozni stavovi', koje je Izetbegović izložio u svojoj Islamskoj deklaraciji, doprinijeli izbijanju rata.

Na primjedbu tužitelja Alana Tiegera, tijekom unakrsnog ispitivanja da su bosanski Muslimani 'veoma europeizovan narod', a 'ne vjerski fanatici', Dodik je uzvratio: "Možda vi tako vidite, ali otkud to da su stali iza Izetbegovića i njegove politike. Ne kažem da su svi Muslimani radikalni, ali Izetbegovićevu politiku podržali su skoro svi... Znali su za njegove ekstremne religiozne stavove". Tužitelj će nastaviti unakrsno ispitivanje Dodika u utorak, 8. prosinca, navodi BIRN.