Dijeli li treći entitet katoličku crkvu u BiH?

Nakon što je u javnosti ponovno aktualiziran stari prijedlog Biskupske konferencije o ustroju BiH kroz četiri multietničke regije, isplivale su podjele unutar vrha katoličke crkve, ali i potvrđeni suprotni stavovi u odnosu na prijedloge koji dolaze HDZ-a BiH, prenosi N1.

BiH bi prema prijedlogu Biskupske konferencije iz 2005.godine bila ustrojena kroz četiri multietničke regije, formirane prema ekonomskim, prometnim, prirodnim, povijesnim i geografskim kriterijima. Glavni gradovi regija bili bi Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Nijedan od tri konstitutivna naroda ne bi mogao imati više od 40, odnosno manje od 30 posto udjela u zakonodavanoj i izvršnoj vlasti, čime bi se izbjegla mogućnost nadglasavanja predstavnika manje brojnih naroda od strane brojnijih. Nadležnosti i ovlasti lokalne samouprave bile bi značajno povećane.

Prijedlog je aktualiziran nakon nedavnog intervjua generalnog tajnika Biskupske konferencije, Ive Tomaševića, kao odgovor na učestale izjave o trećoj federalnoj jedinici. Na druženju s novinarima Dragan Čovic, prijedlog nije želio komentirati jer mu je, iako star 12 godina, “apsolutno nepoznat”:

“Nisam još nigdje pročitao stav Katoličke crkve oko preuređenja BiH, apsolutno ga nigdje nisam pročitao. Kao što neko tumači moja mišljenja što ja mislim, a ne što govorim i radim, tako bi ja danas mogao špekulirati što misli pojedini svećenik u BiH. Ne pada mi na pamet”, kazao je hrvatski član Predsjedništva BIH i lider HDZ BiH.

Zato su reagirali iz Biskupije Mostar potvrdivši još jednom duboke podjele koje postoje unutar crkve po pitanju ustroja BiH.U otvorenom pismu postavljaju pitanje ovlasti koje ima Ivo Tomašević, ali i podsjećaju na ranije stavove Mostarsko-duvanjskog biskupa Ratko Perića iznesene i kroz Promemoriju hrvatskom članu Predsjedništva BiH iz koje se mogu iščitati jasni obrisi upravo treće federalne jedinice.

“Potvrdilo se da postoji razdor i unutar vrha Katoličke crkve i da za razliku od bosanskog dijela te crkve, zapravo hercegovački dio koji personificara Ratko Perić i mostarski ordinarijat su na liniji temeljnih rješenja Dragana Čovića i HDZ-a. Pa ipak tu činjenicu ne treba gledati samo u negativnom kontekstu. Ona može biti uvod u demokratizaciju unutar biračkog tijela na hrvatskoj sceni i potaći druge ljude da detaljnije razmisle o prijedlogu Biskupske konferencije. Bitno je da se govori i da rješenja nisu ograničena”, naglašava politički analitičar, Slavo Kukić.

Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja slaže se kako je dijalog po ovom, ali i ostalim prijedlozima izostao. No s druge strane naglašava:

“Njegova glavna specifičnost je što opet sve svodi na teritorijalizaciju BiH. Ne dotiče pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, jer budimo realni kako se god bude povukla granica bili to sadašnji entiteti, ili neke buduće regije, u svakoj od tih jedinica postojati će nekakve etničke većine i manjine, a ovaj prijedlog do kraja nije definirao uz ostalo mehanizam zaštite. A kada dođemo do toga, što smo dobili”, upitao se Sitarski.

Suprotni stavovi Mostara i Sarajeva nisu nepoznanica onima koji bolje poznaju odnose unutar Katoličke crkve u BiH. Od ratnih devedesetih sve do danas, različita razmišljanja o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebala biti ustrojena od federalizacije, trećeg entiteta do multietničkih regija
Prema prijedlogu Biskupske konferencije, HDZ 1990 najavio je svoj prijedlog ustavnog rješenja BiH. No koliko je u ovom trenutku uopće moguća priča o preustroju države, Diana Zelenika, zastupnica ove stranke u Parlamentarnoj skupštini nije optimist:

“Sve što vidim posljednjih godina jeste, dogovorit ćemo se da se dogovorimo. Liderima sva tri naroda nije u interesu da se dogovore, zbog eventualnih procesa koji bi mogli uslijediti nakon toga. Ja to kratko nazivam senaderizacijom i to je u pozadini svake priče”, kaže Zelenika.

U razgovoru za ovdašnje medije kardinal Vrhbosanske nadbidskupije monsinjor Vinko Puljić napade koji su u međuvremenu uslijedili, posebno od hrvatskih medija označio je manipulacijom i uvredom, podsjetivši da se punih 12 godina prijedlog biskupa ignorirao:

“Niko nije isčitao ono što smo mi predložili, nego su to jednostavno prešutjeli. Niko nije bio protiv, ali ignorirali su to 12 godina. Sad nam to treba i sada treba izvući iz naftalina taj naš program. Mi smo se prije 12 godina jednostavno osjetili povrijeđenima, jer smo ignorirani, čak i prozvani što se petljamo u politiku i sada smatramo da nas ne bi trebalo manipulirati", kazao je za BHRT kardinal Vinko Puljić.

Kardinal Vinko Puljić ne vjeruj da bi plan Biskupske konferencije danas mogao biti proveden u djelo, no različita promišljanja u Katoličkoj crkvi nije komentirao.