Definirajte 'federalizaciju', neki će shvatiti pogrešno

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas, nakon susreta s izvjestiteljem Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristianom Dan Predom, da je veoma važno definirati pojam "federalizacije" koji se spominje u jednom od amandmana uloženim na rezoluciju o BiH koju priprema Europski parlament kako se to ne bi pogrešno tumačilo.

Zvizdić je na press-konferenciji istaknuo da se takav pojam može sasvim drugačije tumačiti, pojašnjavajući da federalizam unutar BiH može biti tumačen samo kao dalja dezintegracija na bazi etničke teritorijalizacije što je za BiH potpuno neprihvatljivo i u suprotnosti s njenim europskim tendencijama.

Tumačenje federalizma

Dodao je da federalizam znači novu etničko-teritorijalnu reorganizaciju, podjelu, praktično jednu vrstu dezintegracije BiH i upravo to je razlog zašto taj pojam treba biti jasno definiran kako ne bi bio izvor različitih proizvodnih tumačenja u BiH.

''U ovom trenutku svi smo opredijeljeni za Daytonski mirovni sporazum. Nema govori ni o kakvim procesima centralizacije, unitarizacije ili federalizma i mislim da to mora biti vrlo precizno i jasno naznačeno unutar amandmana koji je predložen'', poručio je Zvizdić.

Dodao je da je u samom Izvještaju skrenuta pažnja na određene probleme s kojima se suočava kompletna regija uključujući BiH, a naveo je i da je došlo više stotina amandmana koje su uložili europski parlamentarci i grupacije političkih stranaka unutar Europskog parlamenta.

''Većina takvih amandmana je u potpunosti prihvatljiva, podržava i jasno detektira, prepoznaje napredak BiH na putu europskih integracija'', naglasio je Zvizdić koji je prošlu godinu nazvao najuspješnijom europskom godinom za BiH.

Osvrnuo se i na nekoliko amandmana koji nemaju dovoljno razumijevanja i nisu bazirani na relevantnim činjenicama kada se govori o situaciji u BiH, a oni se odnose na pitanja svih oblika ekstremizma, radikalizacije, prijetnji od terorizma koje su globalni problem, a ne samo problem BiH te je podvukao da u tom smislu ne treba i ne smije biti preuveličan.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda, koji boravi u posjeti BiH, najavio je da će se o izvještaju koji sačini razgovarati u okviru Odbora za vanjske poslove u utorak i o njemu glasati te da je reakcija na Izvještaj Eurospke komisije objavljen u jesen 2016. godine.

Ocijenio je da je ulaganjem velikog broja amandmana pokazano zainteresiranost europskih parlamentaraca za BiH stoga je čestitao na do sada provedenim reformama jer je prošla godina bila veoma dobra godina sa stajališta ekonomskih i socijalnih reformi te je pozvao da se tim putem nastavi obećavši da će BiH imati podršku Europskog parlamenta u tom smislu.

Sugovornici su razgovarali i o odgovaranju na više od 3.000 pitanja iz Upitnika Europske komisije, a Dan Preda je posebno naglasio da je važno ponuditi kvalitetne odgovore na pitanja jer je to prilika za zemlju da veoma jasno sagleda stanje kada je su u pitanju ekonomija, funkcioniranje institucija, ali i ambicije BiH.

Ispunjavanje Upitnika

Izrazio je nadu da će bh. političari imati dogovor oko ispunjavanja pitanja iz Upitnika jer je to tehničko, a ne političko pitanje niti je on prilika da se izazovu nove političke konfrontacije.

''Odgađanje odgovaranja na pitanja nije dobra ideja. To se odnosi ne samo na Upitnik nego i kada su u pitanju reforme. Ni to ne treba odgađati jer primjera radi postoje nove rasprave o zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju, a odgađanje provođenja ove reforme za nekoliko tjedana ili mjeseci nije dobra ideja'', stav je europskog izvjestitelja za BiH.

Podsjetio je da se jučer sastao s federalnim premijerom Fadilom Novalićem, ali ne i s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović te ju je pozvao u Bruxelles kako bi s njom razgovarao o eeurospkoj  integraciji BiH, naglašavajući da je RS važan dio BiH i oni moraju biti uključeni u dijalog o budućoj integraciji zemlje.

Pozvao je još jednom da se konačno uspostavi zajednički parlamentarni Odbor u okviru sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji bi bio veoma važno tijelo za dijalog bh. i europskih parlamentaraca.

''Ovo se blokira jer se preferira uvođenje nacionalnog principa, a to je za nas neprihvatljivo. Generalno etnoizacija je velika prepreka dobrom i kvalitetnom životu bilo kojeg društva'', zaključio je Preda.

Na kraju je pozvao da se ne odustane od podrške kulturnim manifestacijama koje se održavaju u BiH jer je to ono po čemu je zemlja poznata u svijetu, a kulturnjake, s kojima se tijekom posjete također sastao pozvao je da dođu u Bruxelles i susretnu se s predstavnicima Odbora za kulturu.

Tada bi se, dodao je Dan Preda, razgovaralo o mogućnostima eventualnih pomoći važnih kulturnih događanja jer je to važan doprinos BiH i dio je zajedničkog identiteta.