Daytonski sporazum državu čini nefunkcionalnom

Iz političkog sustava BiH je izvučena posljednja supstanca demokracije, jer danas umjesto 20 ravnopravnih naroda, parlament zastupa samo tri konstitutivna naroda - kazao je danas u Sarajevu profesor Ćazim Sadiković.

On je to izjavio na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Uspješne reforme u BiH samo uz modernu demokraciju".

Podsjetio je da je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, Predsjedništvo BiH trebalo proglasiti prestanak izvanrednog stanja.

Istaknuo je da je BiH u svom ustrojstvu imala modernu demokraciju te da je imala parlament s dva doma, vladu i njegovog predsjednika, šefa države, vrhovni i ustavni sud te teritorijalno uređenje.

Također je dodao da je većina teoretičara smatrala da su se u BiH dogodili sukobi etničkih grupa, ali da je BiH ustvari globalni problem jer je smještena na raskršću velikih političkih blokova i svjetskih religija.

Profesor Mirko Pejanović je istaknuo da je strateški cilj razvoja bh. društva u postdaytonskom vremenu postizanje članstva u EU i NATO savezu unutar čega se moraju provesti brojne reforme.

Dodao je da je jedna od njih i reforma Ustava BiH, jer Daytonski sporazum državu čini nefunkcionalnom.

Istaknuo je da su ustavne promjene u BiH od 2006. godine na "čekanju", jer u parlamentarnoj većini nema konsenzusa za te promjene.

''Reforme su nužne, ali čekaju dvije pretpostavke. Jedna je konsenzus unutar političkih stranaka, a druga je geopolitička osnova političkih primjena, odnosno pomoć onih zemalja koje su omogućile mir u BiH'', objasnio je.

Profesor Ivo Komšić kazao je da je Daytonski mirovnu sporazum postignut u vrlo nepovoljnim mirovnim uvjetima.

Kao povoljnu okolnost, Komić je naveo da se u prelaznim odredbama Daytonskog sporazuma navodi da vrijede svi ustavno- pravni aranžmani koji nisu u suprotnosti s Daytonskim sporazumom.

Pejanović je dodao da se u okviru današnje teme obilježava i 80 godina života i 50 godina naučnog i pedagoškog stvaralaštva profesora Sadikovića.

Dodao je da je profesor Sadiković objavio 11 knjiga iz oblasti teorije ustavnog prava, sustava ljudskih prava i političkog sustava, te da je sudjelovao u izradi Ustava Jugoslavije 1974. godine, izmjena 1990. godine i u Venecijanskoj komisiji.