Čovječanstvo ulazi u "spiralu samouništenja"
Čovječanstvo pati od "narušene percepcije rizika", što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa diljem svijeta, upozorio je UN u utorak.
U novom izvješću, UN-ov ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera.
To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća, navodi se.
S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati.
U izvješću se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan, prenosi Hina.
UNDRR je priopćio da se nagli porast katastrofa na globalnoj razini može pripisati "narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti".
To je, navode, dovelo do političkih, financijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.
Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo "dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja", upozorila je u priopćenju zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed.
"Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno", dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.
"Znanost je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo", rekla je za Thomson Reuters Foundation.
Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.
Čekaj sad, plati poslije
Ignoriranje rizika ima visoku cijenu.
Katastrofe diljem svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvješću.
No, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u usporedbi sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.
Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u svibnju.
Na Filipinima se primjerice milijuni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u prosincu. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine tisuća ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 milijuna dolara.
Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.
Izvješće procjenjuje da će još 37,6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa.
U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.
"Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike", naglasila je Mizutori u priopćenju.
Upozorila je da "namjernim ignoriranjem rizika i propuštanjem da ga se integrira u donošenje odluka, svijet zapravo financira vlastito uništenje."
