Ćerimagić za Bljesak.info: Ustavna reforma u BiH osuđena na debatu o herojima i izdajicama

Adnan Ćerimagić je mladi analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), think tank organizacije za Jugoistočnu Europu i proširenje EU. Po završetku Pravnog fakulteta na Sveučilištu u Grazu, pohađao je diplomski studij iz međunarodnih odnosa i diplomacije EU na Europskom koledžu u Bruggeu. Pripravnički staž odradio je u Tajništvu Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u Bruxellesu, a zatim i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH u Sarajevu. Radio je i u Misiji BiH pri EU u Bruxellesu. Kao analitičar ESI-ja objavio je brojne analize i publikacije na temu proširenja EU, vladavine prava i ljudskih prava.

Ovoga tjedna je, na poziv prof. dr. Mile Lasića, imao priliku razgovarati sa studentima prve godine diplomskog studija međunarodne politike i diplomacije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Kako nam je otkrio u razgovoru za Bljesak.info, sa studentima je na kolegiju „EU: organizacija i sustavi“ imao ugodan i zanimljiv razgovor o funkcioniranju institucija EU, njihovom odnosu prema BiH te kapacitetu naših institucija da pravilno i u vlastitu korist razumiju sve što dolazi iz europskih institucija.

„Pitanja i komentari studenata pokazatelj su njihovog širokog znanja i, meni možda najdraže, njihove akademske i građanske znatiželje. Postavljali su konkretna pitanja i iskazali spremnost za preispitivanje odnosa BiH i EU. I to je upravo ono što BiH i našem odnosu s EU nedostaje“, istaknuo je Ćerimagić. 

EU je na BiH gledala kao na poseban slučaj

Prihvaćanje zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u EU na rujanskoj sjednici Vijeća za opće poslove EU domaći političari euforično su proglasili povijesnim danom. Tom odlukom Europska komisija dobila je nalog za pripremu upitnika za BiH, odnosno seta od nekoliko tisuća pitanja na koja bi naše institucije uskoro morale dati brojne odgovore. No, hoće li odobravanje zahtjeva za članstvo BiH u EU biti smatrano povijesnim za deset ili petnaest godina ovisit će, prema riječima našeg sugovornika, o svemu što će u odnosu EU i BiH uslijediti u mjesecima i godinama koje su ispred nas.

„Da budem precizan, ovisit će od toga hoće li EU ovu priliku iskoristiti za izlazak iz začaranog kruga pogrešnog uvjetovanja prema BiH, ali i od toga hoće li BiH uvidjeti koliki je njezin interes u procesu pristupanja EU i koliko su reforme koje na tom putu treba provesti važne za nju samu“, tvrdi Ćerimagić za Bljesak.info.

Dodaje kako je europska politika prema BiH više od deset godina lutala sa svojim uvjetima. Ilustrativno rečeno, dok je EU lutala, BiH je gubila vrijeme. Od isključive podrške jednom modelu policijske reforme, preko zatvaranja OHR-a, pa do provedbe odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci.

„EU je na BiH gledala kao na poseban slučaj, pa je tako postavljala i svoje uvjete. Odlukom da se prihvati zahtjev i dostavi upitnik EU je konačno BiH otvorila put u proces kroz koji su prošle sve druge zemlje na putu ka članstvu u EU. U ovom trenutku je važno da mi u BiH shvatimo koliko su taj proces i reforme koje će se tražiti od nas važne za nas same, našu ekonomiju, kvalitetu života i budućnost“, napominje naš sugovornik. 

Upitnik Europske komisije je poput rendgena

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, je nakon ovotjednog posjeta Bruxellesu najavio kako će naša zemlja 9. prosinca dobiti upitnik od Europske komisije.

„Proces popunjavanja upitnika je u drugim zemljama koje su prošle kroz spomenuti proces bio poput rendgena koji postavlja pitanja o državi, njezinoj strukturi, njezinim zakonima, njezinim problemima, njezinim ljudima i njezinoj statistici. Pitanja o svemu što nitko nikada nije pitao. On će natjerati naše dužnosnike s različitih razina vlasti da se zajedno upuste u proces pronalaska informacija o sebi, načinu rada i politikama, o činjenicama. Na osnovu odgovora Europska komisija će nam kroz svoje mišljenje ukazati koliko smo daleko od EU standarda, zakonodavstva i prakse“, ističe Ćerimagić.

U posljednjem Izvješću o Bosni i Hercegovini koje je Johannes Hahn, povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, jučer predstavio Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta izričito se navodi kako se na reformama mora i dalje raditi. Naime, kada je u pitanju usuglašenost BiH s EU zakonodavstvom i standardima, BiH je, od svih sedam zemalja uključenih u proces proširenja, druga najgore ocijenjena zemlja, odmah nakon Kosova.

„Kada se usporedi s prošlom godinom, u tom smislu gotovo da i nema napretka. Razlog tome je što prioritet EU u BiH nije usuglašavanje bh. zakonodavstva s EU standardima, već uporno postavljanje posebnih i dodatnih uvjeta. Zadnjih godinu dana to su adaptacija SSP-a, dogovor o mehanizmu koordinacije i reformska agenda. U godinama prije bili su to Sejdić-Finci, zatvaranje OHR-a i policijska reforma. Takav odnos EU prema BiH onda koriste pojedini bh. političari kako bi fokus stavili na pregovore o promjeni ustava ili o tome tko će i kada sjediti, glasovati ili govoriti u nekom od odbora mehanizma koordinacije, što je puno lakše nego gurati i raditi na usklađivanju bh. zakonodavstva, standarda i prakse, u stotinjak različitih područja, s onim koji zaista postoje u EU“, kritizira u razgovoru za Bljesak.info naš sugovornik iz ESI-ja.

Bh. statistika gora i od kosovske

To se najbolje vidi na primjeru usklađenosti bh. statistike s EU standardima. Dok građane BiH političari i predstavnici EU uvjeravaju kako je došlo do pozitivnog pomaka u ekonomskim pokazateljima za BiH, samo Izvješće Europske komisije donosi kako je stanje u bh. statistici najgore od svih sedam zemalja.

„Gore nego i kosovska statistika. U situaciji kada građani ne osjećaju promjene na bolje, pitanje je zašto bi vjerovali pozitivnoj statistici koja im se predstavlja? Čak i Izvješće Europske komisije govori da je malo razloga za takvo povjerenje“, napominje.

Razlog zašto se naša država nalazi otpozadi regionalnog vlaka prema EU sugovornik portala Bljesak.info prije svega vidi u tretmanu koji je BiH imala od strane EU kao posebnog slučaja za koju su potrebni posebni uvjeti koje nije imala niti jedna druga zemlja. I to u početnom stadiju pristupanja.

„Ako razgovarate s ljudima koji su vodili pregovore između BiH i EU o sadržaju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sredinom prošlog desetljeća, oni će vam reći kako je BiH taj proces vodila iznenađujuće dobro. Sve razine vlasti bile su motivirane i zainteresirane. Različite razine vlasti su pomagali jedna drugoj i branili interese BiH. Iz EU su dolazile samo pohvale. Ali, onda je netko u EU i međunarodnoj zajednici odlučio potpisivanje SSP-a vezati za prihvaćanje isključivo jednog modela reforme policije. I tada je proces prvo usporen, a onda i zaustavljen. Kako bi bio privremeno pokrenut time što je EU odustala od tog uvjet, ali nije naučila lekciju, već postavila sličan uvjet zatvaranja OHR-a. I BiH je ponovno zastala. I danas u odnosu na Hrvatsku kasni 13 godina, Crnu Goru 8 godina i Srbiju 7 godina“, ističe Ćerimagić.

Prioritet mora biti poboljšanje rezultata javnih politika

No, naši političari tvrde kako nas na europskom putu posebice koči ustavna reforma. Priča o ustavnim reformama, prema analitičaru ESI-ja, postala je popularna na ovim prostorima još u vrijeme Jugoslavije. Tvrdi kako je inzistiranje na debati o ustavnim reformama kao prioritetu svih prioriteta u stvarnosti pokazatelj nepostojanja odgovora političkih i akademskih elita u BiH na katastrofalne posljedice loše osmišljenih i još lošije provedenih ekonomskih i razvojnih politika u BiH.

Prema Ćerimagićevim riječima, način na koji razmišljamo, osmišljamo i provodimo javne politike u BiH nije baziran na lekcijama iz prošlosti, vjerodostojnim podatcima, stvarnoj potrebi i mogućnostima. I tako je već najmanje 40 godina. Bilo da se radi o obrazovanju, zdravstvu, industriji ili poljoprivredi.

„Umjesto da pokušamo razumjeti zašto zajmovi koje je uzimala i u BiH trošila bivša Jugoslavija, milijarde iz postratne humanitarne pomoći i podrške obnovi, te novac iz postratnih zajmova kod međunarodnih financijskih institucija nisu otključale naš potencijal i otvorile put zdravom i održivom ekonomskom razvoju, nas se uvjerava kako je problem u procedurama u parlamentima, načinu izbora naših predstavnika ili broju ministarstava koje imamo na nekoj od razina vlasti“, smatra ovaj mladi politički analitičar.

„Kada nam prioritet bude poboljšanje rezultata javnih politika, a ne tko ima koliko glasova i ministarstava, onda ćemo možda biti i u prilici o ustavnim promjenama razgovarati argumentima i vođeni interesom, te isti promijeniti i poboljšati. Do tada je svaki pokušaj izmjene ustava osuđen na debatu o herojima i izdajicama, te okovan činjenicom da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u oba doma, imate ukupno 57 delegata, a da vam je prema ustavu potreban dogovor 2/3 delegata koji dolaze iz 14 političkih stranaka“, poručio je Ćerimagić na koncu razgovora za Bljesak.info.