Ćeman: Ustavni sud BiH je pod političkim pritiskom

Odluka o raspisivanju referenduma o 9. siječnja i sve ono što je prati objektivno je u funkciji opstrukcije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, smatra predsjednik ove najviše sudske instance u zemlji Mirsad Ćeman i zaključuje da je riječ o izravnom političkom pritisku na ovu instituciju.

“Narodna skupština Republike Srpske je podnijela zahtjev za preispitivanje odluke kojom je utvrđeno da određivanje 9. siječnja za Dan Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Ustavni sud još nije odlučio o zahtjevu jer je podnesen pri samom isteku roka za usklađivanje”, kazao je Ćeman u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
O zahtjevu Skupštine Republike Srpske (RS) Ćeman je rekao da je uvjeren da će biti razmatran na prvoj plenarnoj sjednici, koja je idućeg mjeseca. Ustavni sud BiH je krajem studenog prošle godine utvrdio da je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o 9. siječnja kao Danu Republike neustavan i naložio Narodnoj skupštini RS-a da u roku od šest mjeseci taj zakon usuglasi sa Ustavom BiH.

U međuvremenu, Narodna skupština RS-a je donijela odluku o raspisivanju referenduma 25. rujna kako bi se građani tog entiteta izjasnili prihvaćaju li odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju Dana Republike 9. siječnja. Ćeman je naglasio da odluka o raspisivanju referenduma i sve što je prati jeste u funkciji opstrukcije Ustavnog suda.

“Upotreba nepravnih sredstava, kreirano kroz sustav donesenih pravnih odluka u vezi s raspisivanjem i provođenjem referenduma, jeste izravan politički pritisak na Ustavni sud BiH”, kazao je Ćeman.

Neophodni strani suci

Kao jedan od razloga za raspisivanje referenduma u RS-u navedena je i “neprihvatljivost međunarodnih sudaca”. Ćeman je rekao da međunarodni suci odgovorno i svjesno, u skladu s najvišim profesionalnim standardima, vrše svoje funkcije.

“To se odnosi na sve njih koji su u okviru ‘kvote’ od troje međunarodnih sudaca bili ili su i sada članovi Ustavnog suda BiH a iz različitih su zemalja. Radi se o stručnjacima i osobama sa integritetom. Korisni su i pomažu nam, pogotovo je to bilo u početnom razdoblju, u razumijevanju ponajprije ‘konvencijskog prava’. Njihovo prisustvo, bez obzira na prigovore, objektivno doprinosi osjećaju objektivnosti i nepristranosti”, kazao je Ćeman.

Iako se u RS-u potencira navodna pristranost međunarodnih sudaca u korist Bošnjaka, rekao je Ćeman, to je notorna neistina. “Time se želi narušiti kredibilitet ne samo međunarodnih nego i domaćih sudaca i Ustavnog suda BiH kao najviše sudske instance u državi. I površan uvid u odluke koje zadiru u osjetljiva pitanja i odnose u BiH jasno bi pokazao da postoji značajan broj odluka Ustavnog suda u kojima su, da kažem, ‘stranci’ i suci Bošnjaci, kako to u RS-u slikovito i tendenciozno ponavljaju, imali suprotna mišljenja”, kazao je Ćeman.

Jednostavno, kako je dodao, radi se o stručnim stajalištima koja se poštuju i onda kada se ne podudaraju. Ćeman se zapitao zašto je u RS-u teško to prihvatiti i zašto se ne oglašavaju kada im, uvjetno rečeno, odluke idu u korist.

“Sasvim konkretno i ja bih, kao građanin BiH, volio da nije bilo i da nema potrebe za participiranjem međunarodnih sudaca u našem Ustavnom sudu. Izgleda ipak da su još uvijek ne samo korisni nego i neophodni”, istaknuo je Ćeman.

Budući da odluka o neustavnosti proslave Dana Republike Srpske 9. siječnja nije jedina od onih koje dolaze iz Ustavnog suda BiH a koje se ne poštuju, rekao je Ćeman, pa i jedna neizvršena odluka predstavlja “udar” na ustavnopravni poredak jer su te odluke konačne i obavezujuće.
Ustavni sud od 2005. godine, prema Ćemanu, priprema i razmatra Izvještaj o izvršenju svojih odluka i poduzima, u skladu sa svojim Pravilima, mjere s ciljem njihovog izvršenja.

Neizvršene 23 odluke

Prema posljednjem izvještaju, a računajući sve do sada donesene odluke, kako je pojasnio Ćeman, “svega 91 nije izvršena u roku, a samo 23 odluke nisu uopće izvršene”. Podsjetio je da je od 1997. godine doneseno više od 25.000 odluka, kojima je riješeno preko 50.000 predmeta.
“To ipak daje drugačiju sliku odnosa prema odlukama Ustavnog suda BiH, nasuprot, rekao bih, upornog i tendencioznog ponavljanja sasvim netočnog podatka o navodnoj 91 odluci koja uopće nije izvršena. Istina, ovi podaci su promjenjiva kategorija jer se rokovi za izvršenje odluka određuju, počinju teći i ističu, pa se može reći da imamo uglavnom korektan proces”, pojasnio je Ćeman.

Govoreći o apelacijama o povredi ljudskih prava koje dođu pred Ustavni sud, Ćeman je istaknuo da njihov broj i nije tako nepovoljan kada se usporedi s ukupnim brojem odluka, ali da struktura i obim povreda daju drugačiju perspektivu.

“Veoma često u postupcima pred redovnim sudovima i drugim organima ima povreda ustavnog prava na ‘pravično suđenje’ zbog dužine postupaka. Tu je i naglašeni problem neprovođenja izvršnih odluka redovnih sudova, pogotovo s financijskim obavezama”, kazao je Ćeman.
Prema njegovim riječima, evidentni su problemi sa ujednačavanjem sudske prakse redovnih sudova. Ovaj problem se donekle otklanja odlukama Ustavnog suda BiH u apelacijskom postupku, ali Ćeman smatra da su potrebni djelotvorni mehanizmi i prije samog obraćanja Ustavnom sudu.

Ustavni sud nema drugih mehanizama da osigura izvršenje svojih odluka osim kada službeno utvrdi i konstatira da bilo koja odluka nije izvršena i o tome obavijesti nadležno tužiteljstvo, jer je neizvršavanje odluka kazneno djelo.

“Ustavni sud je tijekom prošle i ove godine inicirao i realizirao sastanke sa predstavnicima drugih državnih organa i institucija, kako bi se i oni dodatno angažirali na stvaranju opće klime, odnosno afirmaciji kulture poštivanja i provođenja odluka pravosudnih organa”, dodao je Ćeman.