Bošnjačke stranke zajednički na izbore u Srebrenici?
Čelnici SDA, SDP-a BiH, SBB-a BiH i Stranke za BiH trebali bi danas poslijepodne na sastanku u Potočarima razgovarati o lokalnim izborima u Srebrenici.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić izjavio je jučer u Sarajevu da pitanje Srebrenice nije samo političko, pravno veći i moralno pitanje.
"Ima linija ispod koje ne možemo ići", kazao je Tihić novinarima.
Očekujem, dodao je, da prvenstveno pokušamo postići dogovor, lidera koji su pozvani.
Ukoliko ne bude bilo dogovora onda će, kazao je Tihić, SDA izaći sa svojim stavovima i onim kako vidi rješenje toga problema.
Delegacija Saveza za bolju budućnost BiH (SBBBiH) na čelu s predsjednikom Fahrudinom Radončićem nazočit će sastanku u Srebrenici koji organizira Koordinacijski odbor organizacija koje provode kampanju za izmjene Izbornog zakona BiH, priopćeno je iz te stranke.
SBBBiH je već u Parlamentu BiH predložio izmjene Izbornog zakona BiH, s ciljem da na snazi ostane način glasovanja iz 2008. godine.
Također, SBBBiH će na sastanku predložiti da se sve bošnjačke stranke ujedine na lokalnim izborima u Srebrenici i predlože zajedničkog kandidata za načelnika Općine.
"Vidjet ćemo ishod sastanka, ništa se neće nametati, uglavnom će se čuti mišljenja i pozicije određenih stranaka u kom smjeru krenuti dalje i na neki način pokazati svoje jedinstvo kada je u pitanju Srebrenica", kazao je Feni zamjenik načelnika Općine Srebrenica Ćamil Duraković.
Uglavnom, dodao je, stav preživjelih Srebreničana, odnosno njihovih udruga je da prvenstveno mora doći do izmjene zakona kako ne bi smo "stavili točku na i" kada je u pitanju Srebrenica.
Potrebno je omogućiti svim Srebreničanima koji su bilo po popisu '91. godine u Srebrenici, da imaju pravo glasa bez obzira na mjesto boravka i prijave.
"Dakle, to uključuje sve, ne samo Bošnjake, nego i Srbe koji su bili ovdje i Hrvate i sve druge", kazao je Duraković.
Na pitanje što se može očekivati na lokalnim izborima u Srebrenici ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona, Duraković je odgovorio da bi to bila "legalizacija genocida i legitimno predavanje Srebrenice u ruke onima koji taj genocid danas negiraju, a '95. su ga činili sa predumišljajem i idejom da ovo u suštini postane dio projekta o velikoj Srbiji".
