Biskupi BiH: Dayton ne može omogućiti normalan razvitak bh. društva

Biskupi Biskupske konferencije (BK) Bosne i Hercegovine uputili su zajedničku poruku u povodu aktualnog stanja u BiH te istaknuli da ovu zemlju treba preurediti tako da u njoj, na svim razinama organiziranja i na cijelom području, zaživi ravnopravnost pojedinaca i naroda.

''Smatramo da je već odavno jasno da daytonski pravni, politički, gospodarski i upravni okvir, koji je imao zaslugu u tomu što je omogućio da prestane rat i da društvo započne funkcionirati, ne može omogućiti normalan razvitak toga istog društva. Štoviše, u mnogo čemu daytonski sporazum danas sprječava napredak, onemogućava uspješno poslovanje i razmjenu dobara, frustrira ljude i guši optimizam'', navodi se zajedničkoj poruci koju su potpisali kardinal Vinko Puljić, vojni biskup Tomo Vukšić, biskup banjolučki Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar i pomoćni biskup banjolučki Marko Semren.

Kako prenosi KTA, pozvali su sve domaće i međunarodne institucije i organizacije da se odgovorno uključe u organiziranje pravednijeg društva.

Zabrinjavajuća pojava depopulacije BiH

Biskupi su se osvrnuli i na zabrinjavajuću pojavu depopulacije Bosne i Hercegovine, te su u vezi toga istaknuli kako je ta pojava uvjetovana je i izazvana višestrukim razlozima kao što su ''ratni progoni, ubijanje i prisilno iseljavanje, neuspio povratak prognanika i izbjeglica, novo iseljavanje zbog gospodarske i političke nesigurnosti te negativan prirodni priraštaj kao posljedica različitih razloga''.

''Sve to pogađa cijelo društvo u Bosni i Hercegovini, ali na osobit način katolike i Hrvate'', navode biskupi te ističu kako, prema podacima biskupskih ordinarijata, katolici u Bosni i Hercegovini još od 2002. godine u kontinuitetu imaju negativan prirodni priraštaj.

''Ipak, on je u stalnom opadanju već od 1996. godine, kada je bio pozitivan za 1467, a prirodni priraštaj katolika 2015. godine pao je na -2449. Prema istim izvorima, ukupan broj katolika smanjuje se iz godine u godinu. Tako se procjenjuje da je na kraju 2015. godine u Bosni i Hercegovini bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014. godine", navodi se u poruci.

U traženju mogućega rješenja ovoga problema, biskupi smatraju kako bi se moralo voditi računa o mnogo elemenata.

"Ipak, smatramo da je od sudbinske važnosti stavljanje snažnog naglaska na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja, posebice mladih. Isto tako, u ime morala i poštovanja ljudskih prava, zahtijevamo od međunarodne zajednice i domaćih predstavnika vlasti da omoguće održivi povratak – između ostalih – i onim izbjeglim i prognanim katolicima, koji to traže, a znamo da takvih još uvijek ima veliki broj".

Biskupi smatraju da je jednako važno stvaranje ozračja svakovrsne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, kako za pojedince, tako za etničke zajednice.

U zajedničkoj poruci, biskupi navode i problem neobjavljivanja rezultata popisa stanovništva, koji je obavljen još 2013. godine. U vezi s tim, biskupi pozivaju odgovorne da, poštujući domaće i međunarodne zakonske odredbe, konačno objave točne rezultate popisa stanovništva.

Biskupi o važnosti lokalnih izbora u BIH

Biskupi ističu važnost lokalnih izbori u BiH u listopadu ove godine, posebice za Hrvate u onim lokalnim sredinama, na čijem području živi etnički mješovito stanovništvo.

''Naime, zbog nedostatka zajedničke strategije i zbog međusobnih političkih podjela i svađa, te zbog uskih stranačkih interesa i pojedinačnih umišljenih veličina, ali posebice zbog nečasnih radnja ne-hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca željnih vlasti, i ondje gdje Hrvati predstavljaju relativnu većinu može im se dogoditi ili da im drugi biraju predstavnike u vlasti ili da izgube vlast, što onda ima vrlo negativne posljedice na hrvatsko stanovništvo koje tamo živi. A kao što je poznato, upravo to se dogodilo na posljednjim lokalnim izborima u više općina u Bosni", navode biskupi.

Stoga pozivaju sve, posebice one koji su to u prošlosti činili, "da prestanu majorizirati druge koji su u manjini na nekom području, jer im time oduzimaju pravo da sami izaberu ili imenuju svoje legitimne predstavnike u vlasti, diplomaciji i gospodarstvu, što se u nedavnoj prošlosti događalo u oba entiteta i na državnoj razini".

"Također, smatramo da su vrlo pogubne dvije suprotstavljene političke tendencije. Jedno je djelovanje u smjeru da se Bosna i Hercegovina centralizira, a drugo su separatistička nastojanja. Mi smatramo da takve orijentacije obeshrabruju ljude, pothranjuju strahove, bude ružna sjećanja i stvaraju pretpostavke za jačanje nepovjerenja", navodi se u poruci.

Osnažiti ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda

Biskupi važnim smatraju veće osnaživanje ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda koje će promovirati jezik, kulturu i identitet naroda i ugrađivati ih u skladan mozaik društvene zajednice.

"Tu mislimo prije svega na sveučilište, akademiju znanosti, kazalište, kulturna društva te medije, među kojima bi od iznimne važnosti bio kanal na hrvatskom jeziku u javnom radijskom i televizijskom servisu" poručuju biskupi te smatraju kako bi od velike koristi bilo definiranje minimuma općih interesa svakog naroda koje će svi, a prvenstveno političke stranke, promovirati i zastupati.

''Tome bi dodatno i uvelike mogla pomoći unutrašnja demokratizacija političkoga djelovanja stranaka kroz čuvanje zajedništva naroda, utvrđivanje kredibiliteta Crkve kroz jačanje njezina unutrašnjega jedinstva, a na široj razini održavanje dobrih veza s Hrvatskom i svjetskim centrima moći. Stoga pozivamo sve hrvatske javne djelatnike da traže i uspostave sklad između potrebne unutarhrvatske demokracije, nužnoga jedinstva i potrebne sloge u obrani osnovnih interesa naroda", navodi se u poruci.

U njoj biskupi pozivaju sve odgovorne da donose pravedne zakone i da ih dosljedno primjenjuju, da donesu zakon o restituciji oduzetih dobara i tako započnu ispravljanje nepravde koja je počinjena nacionalizacijom, da provedu i primijene međunarodne ugovore koje je Bosna i Hercegovina prije više godina potpisala sa Svetom Stolicom.

"Očekujemo da učine sve kako bi sudovi pravedno primjenjivali zakon i pravdu, jer nema sretne budućnosti ni jednom društvu bez pravedne raspodjele pravde i društvenih dobara svake vrste. Zato je potrebno, u svrhu izgradnje pravednoga društva i sklada, da sudovi sude pravedno i u skladu s pravednim zakonima, da budu otporni na bilo koji oblik manipulacije i da ne podlegnu napasti selektivne primjene zakona, traženja ili zaborava nečije krivnje, posebice u slučajevima nasilja nad povratnicima i brojnih nerazjašnjenih ubojstava nad Hrvatima u srednjoj i sjeverozapadnoj Bosni", navodi se u poruci.

Biskupi ističu i da se djelovanje nekih radikalnih pokreta, koje je rašireno posebice u nekim afričkim, bliskoistočnim i azijskim zemljama, prenosi u naše krajeve i ostale dijelove zapadne i srednje Europe te u vezi s tim pozdravljaju sva zakonita nastojanja da se takve pojave spriječe, da se širi dijalog i uzajamno povjerenje i poštovanje.

"U tu svrhu cijela Katolička Crkva, a jednako tako i ovaj njezin dio koji živi i djeluje u Bosni i Hercegovini, čvrsto je opredijeljena za iskren i otvoren ekumenski dijalog i susretanje sa svim kršćanskim Crkvama i zajednicama, posebice sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, i za međureligijski dijalog sa svim nekršćanskim vjerskim zajednicama, posebice s Islamskom zajednicom u BiH", navodi se, između ostaloga, u zajedničkoj poruci biskupa Biskupske konferencije (BK) Bosne i Hercegovine.