BiH je društvo podjela, sukoba i stalnog raspadanja

''I poslije dvadeset godina nemamo konsenzus što su to interesi BiH i kakva je njezina budućnost. Opće interese zamijenili smo osobnim i nacionalnim interesima. Čast, znanje, rad i poštenje zamijenjeni su pohlepom, podobnošću, korupcijom, strahom i mržnjom. Ljubav prema čovjeku, prema domovini, zamijenjeni su ljubavlju prema novcu, moći i bogatstvu'', izjavio je u intervjuu za Večernjakov prilog Obzor Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva bivše SFRJ.

Bogićević kaže kako je odnos vlada prema općem dobru i zajedničkom vlasništvu štetočinski te da BiH mora formirati svoje želje, ciljeve, planove, akcije, stvoriti naviku stvaranja i formirati karakter koji ima budućnost.

Vlade vladaju nad ljudima, a ne za ljude

''A budućnost imamo samo ako je sami oblikujemo. Svi postojeći problemi mogu se rješavati bolje i bez sukoba, bez vrijeđanja i pritisaka. Ovdje vlade vladaju nad ljudima, a ne za ljude. To je vladanje strahom, prijetnjama i ucjenama. Ovakva vlast uvijek na kraju propada, ali prije toga učini mnogo zla svim ljudima i cijelim narodima. Istinska vjera zastupa malene, slabe, siromašne, bolesne, napuštene – a političke religije zastupaju moćne i uske grupe. U BiH, a sanjali smo puno ljepšu od ove koju imamo, ljudi su nesigurni i dovedeni u bijedu i nezaposlenost. Bh. društvo je postalo društvo podjela, sukoba i stalnog raspadanja. U sukobu je sa sobom, sa susjedima, s Europom. To je konfliktno društvo koje se tiho urušava'', rekao je Bogićević.

Komentirajući neke stavove da je BiH kao “mala Jugoslavija” osuđena na propast kao i ona “velika”, Bogićević kaže kako je mnogo je razlika između BiH i bivše Jugoslavije.

''Prije svega, naša teritorijalna dugovječnost, još iz Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva, ali i iz prethodne srednjovjekovne državnosti koju Jugoslavija nije imala. Različit može biti i krajnji ishod, iako se BiH cijepa po nacionalnim šavovima onako kako se pocijepala Jugoslavija'', rekao je nekadašnji visoki politički dužnosnik, koji sada u Sarajevu vodi malu tvrtku za poslovni konzalting.

Ograničeni sukob i prekrajanje granica

''O sudbini BiH odlučit će tri njezine etničke skupine koje su trenutačno nesigurne u dobru zajedničku budućnost. To dvoumljenje već dugo traje, a potaknuto je i nesigurnošću velikih sila da se zauzmu za ovakvo ili onakvo rješenje bosanske krize. Skeptici imaju svoje argumente. Optimisti imaju svoje nade. Nisam u poziciji da imam dovoljno informacija o svim važnim igrama koje se igraju oko BiH, samo znam da bi ona bila dobro rješenje za sve koji danas u njoj žive. Za takvu zemlju vrijedi se boriti i do kraja vjerovati da snage ravnoteže i tolerancije mogu pobijediti'', rekao je Bogićević u intervjuu Obzoru.

Istaknuo je kako je u BiH sve moguće, pa i novi sukob. Samo, prema njegovim riječime, ne bi to bio rat kakav smo imali, već jedan ograničen sukob.

''Teško je danas ljude nakon svega privoljeti da dragovoljno napuste neki prostor i presele se na drugi'', rekao je Bogićević i dodao kako je i opcija prekrajanja granica na Balkanu u igri.

Istaknuo je kako s postojećim političkim konceptom ne možemo stići do Europe te da se prema EU krećemo natraške, to jest – unatrag. Bruxelles, koji nam neće nam dati pohvalu ludosti, je davno propustio priliku čitav prostor bivše Jugoslavije pripitomiti i privući u svoj tabor.

Lomljenje Bosanca

''Moglo se to ostvariti sustavom takozvanog nadgledanog članstva za sve bivše jugoslavenske republike. Ovako selektivan pristup, koji smo dosad imali, a koji je uvukao Sloveniju i Hrvatsku, posebno je nepravedan prema nama u BiH. Kako stoje stvari, čak bi i Srbija, prije BiH, mogla ući u to “demokratsko društvo”. Mi sigurno nismo na potrebnoj političkoj visini. No, mislim da ni EU ne opravdava status koji u svijetu uživa. Ili su bili lijeni ili trapavi, možda i neiskreni, ali dobrim nas nisu obdarili'', rekao je Bogićević dodavši kako ''EU nema čak ni instrumente za gašenje požara, kao elementarne nepogode, od Norveške do Grčke''.

Bogićević, koji ističe kako on nije napustio politiku nego je ona napustila njega, kaže kako je uvjeren da je, kada je na sjednici Predsjedništva SFRJ u ožujku 1991. godine spriječio legalizaciju uporabe JNA, donio ispravnu odluku hlasavši protiv uvođenja vojne uprave u SFRJ.

''Mislim da sam tada izrazio raspoloženje većine građana BiH. Izabran sam na referendumu 1989. pa je bilo logično da osjećam obvezu prema svima. Slušao sam, naravno, i svoju savjest, kao i procjenu o krajnjim ciljevima militantnih namjera. Da je tada JNA okupirala zemlju, bila bi to obnova srpskog Dušanova carstva i početak srpske hegemonije. Danas je teško odrediti koliko bi ta strahovlada trajala i kad bi bila slomljena, ali bi to dugo potrajalo. U tom slučaju ne bi bilo ni referenduma o nacionalno-republičkim državnostima, ne bi bilo ni novih samostalnih država'', rekao je.

Govorio je i o ponudama da glasuje drugačije rekavši kako je ta kampanja imala kodno ime “Lomljenje Bosanca”.

''Sebi su dali u zadatak da to obave za deset dana. Nisu uspjeli iako su pokušavali svim sredstvima: i milom i silom. Nuđen je novac, doživotno uhljebljenje u Beogradu i tome slično. Ali je preko njihovih medija orkestrirana i skandalozna kampanja, kao druga vrsta mog “obrađivanja”. Nije to bilo lako podnositi, gomilu laži i uvreda, sve do poricanja moje pripadnosti srpskom narodu. Utjeha mi je, međutim, da su ti ljudi završili na đubrištu, a da sam ja svoju ljudsku čast sačuvao'', rekao je Bogićević nekadašnji bh. predstavnik u jugoslavenskom Predsjedništvu