BiH i dalje daleko od pravne i demokratske države

Helsinški odbor za ljudska prava u Bosni i Hercegovini prezentirao je danas u Sarajevu Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2012. godinu. 

Konstatacija odbora iz 2011. godine da ''vlasti nisu učinile gotovo ništa na uspostavi normalnog i regularnog funkcioniranja države, niti na reformama potrebnim za približavanje BiH Europskoj uniji', nažalost, odgovarajuća je i za proteklu godinu, istaknuto je na današnjoj prezentaciji. 

Odbor je tu konstataciju argumentirao brojnim činjenicama.

Na primjer, privremena uspostava vlasti na državnom nivou, te provedba izbornih rezultata iz 2010. godine, koja je završena tek 2012., uzrokovali su međustranačka mimoilaženja, prestrojavanja na političkoj sceni i gotovo apsolutni zastoj u radu izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, ali i Federaciji BiH i njenim županijama. Umjesto sučeljavanja oko programskih aktivnosti na rješavanju ogromnih socijalnih i ekonomskih problema, bitka za pozicije započela je odmah nakon izbora i traje i u ovom trenutku. 

Helsinški odbor, ali i većina međunarodnih institucija, ocjenjuje da BiH još  nije pravna država, da je daleko od onoga što podrazumijeva demokratski uređeno društvo koje poštuje ljudska prava i slobode. Ustav BiH i dalje ostaje izvor diskriminirajućih odredbi, koje nisu usaglašene s odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i dalje ozbiljno narušava vjerodostojnost BiH. 

U 2012. zabilježeni su alarmantni ekonomski pokazatelji. Reforme Strategije za smanjenje siromaštva, koja je usvojena prije deset godina, nisu provedene, te se siromaštvo u proteklih deset godina gotovo udvostručilo. Oko 600.000 ljudi u BiH trenutno je ispod granice siromaštva. Svaki peti stanovnik živi od tri konvertibilne marke dnevno. Vlasti nemaju nikakvu novu ekonomsku strategiju. 

Krajem listopada 2012. broj nezaposlenih je narastao do 545.881. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu 2012. broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 688.318, ali se do kraja godine smanjio, s obzirom na stalni trend pada broja zaposlenih. Realna plaća također je u padu za 0,2 posto, a iznosi 816 KM, dok su cijene hrane i usluga u porastu, što uzrokuje pad životnog standarda. U posebno teškim prilikama su umirovljenici kojih u BiH ima oko 500.000. 

U BiH i dalje postoje četiri odvojena i samostalna pravna sustava koja različito tumače i primjenjuju slične ili čak iste pravne odredbe, što je izvor sukoba zakona i nadležnosti. Pravosuđe se financira iz 14 različitih, međusobno neujednačenih proračuna, što onemogućava ravnomjernu raspodjelu i trošenje sredstava. To za posljedicu ima neučinkovitu i nedjelotvornu pravosudnu vlast i vladavinu prava. 

Ostaje aktualna ocjena Helsinškog odbora, ali i drugih relevantnih faktora, da su ''administrativne strukture u BiH ogromne''. Broj zaposlenih u javnoj upravi u godini ekonomske krize (2012.) povećan je za 972 nova službenika, dok broj zaposlenih u realnom sektoru i dalje opada. U protekloj godini za financiranje javnog sektora izdvojeno je oko 50 posto bruto proračunskih sredstava, što je najveći postotak u okruženju. 

Odbor je vršio monitoring primjene Zakona o zabrani diskriminacije u BiH i došao do zaključka da se taj zakon uopće ne primjenjuje, najveći broj lokalnih institucija u oblasti uprave ne zna da postoji ili ga ne primjenjuje, dok o njemu nisu upoznati ni građani. 

Također, Odbor zaključuje da je nužno da nevladine organizacije preuzmu dio aktivnosti na jačanju vlastitih kapaciteta da bi se osposobile za borbu protiv oblika diskriminacije s kojima se građani najčešće susreću, a zatim i na raznim vidovima edukacije građana, posebno ranjivih grupa. 

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Vijeće za tisak BiH, od siječnja 2011. do prosinca 2012., razmotrili su  37 žalbi za govor mržnje u tiskanim, online i elektronskim medijima u BiH. U BiH do danas nije donesena nijedna pravomoćna presuda po osnovu govora mržnje kojem građani svjedoče svakodnevno, posebno u razdoblju predizborne kampanje. 

Nužna je efikasnija suradnja policije i tužiteljstva, ali bez jedinstvene baze podataka i kvalificiranih stručnjaka teško je očekivati iskorijenjenje govora mržnje u skorije vrijeme, stoji u izvještaju Odbora. 

Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), od  30.000 nestalih osoba tijekom proteklog rata u BiH riješena je sudbina više od 70 posto nestalih. Odbor ističe da još najmanje osam tisuća obitelji širom BiH, čiji su članovi nestali u ratu, traži da im vlasti pomognu u ostvarivanju njihovog zakonskog prava – da saznaju sudbinu i mjesto na kojem se nalaze njihovi najbliži. 

Medijske slobode u BiH, kao i uvjeti u kojima novinari danas rade, daleko su od standarda demokratskih društava. Ekonomski potpuno ovisni mediji, a takvih je većina, objektivno su nemoćni da se odupiru žestokom političkom pritisku kakvom su bili izloženi u 2012. godini. Nije zabilježen nikakav pomak u sprječavanju različitih oblika pritiska na novinara, a zabilježen je i povećan broj kršenja radnih prava novinara u medijima. 

Na osnovu analize stanja ljudskih prava za 2012. godinu, Helsinški odbor za ljudska prava u BiH uputit će nadležnim vlastima preporuke, na koje će, kako Odbor smatra, obratiti nedovoljno pozornosti kao i prethodnih godina.