BiH dvije godine bez državne strategije za borbu protiv korupcije

Dvije godine bez državne strategije za borbu protiv korupcije

Vijeće ministara je dva puta ove godine razmatralo i odbilo usvojiti odluku o državnoj strategiji protiv korupcije. Ovaj dokument dio je prioriteta Bosne i Hercegovine za pridruživanje Europskoj uniji (EU), ali gotovo dvije godine država je bez strategije.

Uključeni u proces donošenja strategije kaže kako za usvajanje ne postoji politička volja, prenosi Detektor.ba. 

Institucije u Bosni i Hercegovini od kraja 2019. godine nemaju dokument koji ih usmjerava u borbi protiv korupcije nakon što je istekla ranija Strategija za borbu protiv korupcije.

Strategija izostala 

Usprkos međunarodnim izvještajima da BiH nije sposobna procesuirati i boriti se protiv visoke korupcije, domaće vlasti nisu pokazale gotovo nikakav napor da usvoje dokument Strategije koji bi dao konkretne zadatke u borbi protiv korupcije.

Takav odnos pomaže korupciji da cvjeta, smatraju u Misiji OSCE-a u BiH.

Pročitajte još

Tri godine bez rezultata istrage korupcije u UNO-u koju je prijavio zviždač

"Nedostatak djelovanja bosanskohercegovačkih vlasti po tom pitanju dovodi u pitanje ozbiljnost njihove predanosti za borbu protiv korupcije, i osiguravanje da svi, uključujući političke vođe i javne službenike, budu odgovorni za svoja djela", kažu u pisanom odgovoru iz OSCE-a.

U svom posljednjem indeksu percepcije korupcije, Transparency International (TI) je Bosnu i Hercegovinu stavio na 111. mjesto od 180 država nakon nazadovanja na listi od 11 mjesta u odnosu na godinu ranije. Ocjena 35 je najlošija ocjena za BiH od 2012. godine.

BiH je najlošije pozicionirana država u regiji Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Transparency je zaključio da BiH nema odgovarajuću politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije.

Izgubljene godine

Kada je istekla prethodna Strategija, u prosincu 2019. godine je pripremljen Nacrt strategije za borbu protiv korupcije 2020.–2024., s Akcionim planom za njeno provođenje, i upućen svim članovima radnih grupa.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) je u izradu ovog dokumenta uključila predstavnike entitetskih vlada, Vlade Brčko distrikta, nevladinih organizacija, akademske zajednice, Tužiteljstva, SIPA-e i Granične policije BiH, kažu iz ove institucije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ured za zakonodavstvo BiH je u roku od deset dana dostavio svoje mišljenje. Da bi se Strategija u formi prijedloga mogla uputiti na sjednicu Vijeća ministara BiH, neophodno je još bilo mišljenje Ministarstva financija i trezora BiH, koje je zatraženo u veljači 2020., ali ono je, kako kažu u APIK-u, stiglo tek u lipnju te godine.

U odgovoru Ministarstva se, kako kaže direktor APIK-a Hasim Šabotić, navodilo da je Agencija uradila financijski izračun sredstava za provedbu Strategije za Agenciju, a da nije uradila financijski izračun sredstava za ostale nivoe vlasti i ostale institucije na nivou Bosne i Hercegovine, njih 75.

Neslaganje institucija

Njegov stav bio je da Agencija nije dužna niti u prilici uraditi takav izračun.

"Nemoguće je napraviti financijski izračun sredstava za sve nivoe vlasti. Jer drugi nivoi vlasti rade vlastite strategije na principima državne strategije i oni će, kroz svoje mjere i aktivnosti, odrediti da li su im za neke aktivnosti potrebna financijska sredstva", kaže Šabotić.

Ovo neslaganje između dvije državne institucije usporilo je konačno usvajanje dokumenta pa je pred državne ministre dospio tek u veljači 2021. godine.

Prema izvještaju sa sjednice, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je prije glasanja predložio da se pribavi mišljenje Ministarstva financija i trezora BiH, da dokument bude potpisan od strane svih zakonom ovlaštenih potpisnika, da se pribave mišljenja ostalih nivoa vlasti i da se APIK očituje o pisanim prijedlozima Vlade Republike Srpske.

Prijedlozi predsjedavajućeg Tegeltije nisu dobili podršku. Ali ni Prijedlog odluke o usvajanju Strategije također nije dobio podršku ministara.

Nema zajedničkog stava

Drugi put Strategija je razmatrana u lipnju ove godine, kada također nije usvojena. Na pitanje zašto Strategija nije usvojena, iz Vijeća ministara su BIRN-u BiH rekli samo da je pet ministara bilo za i isto toliko protiv, pa Strategija nije usvojena, i da je za sve daljnje informacije potrebno kontaktirati APIK.

"Meni to govori da je ovdje u pitanju politika. Ako nešto ne valja, ako smo nešto pogriješili, skrenite nam pažnju, donesite zajednički stav, naložite nam da to ispravimo, mi ćemo to vrlo rado uraditi i završiti priču", kaže Šabotić.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović podsjeća kako je borba protiv korupcije u proteklih pet godina prioritet za bh. građane.

"Smatram da Vijeće ministara i kada se bavi ovim temama, onda to radi površno", kaže Magazinović.

U prijedlogu teksta u koji je BIRN BiH imao uvid, Strategija za borbu protiv korupcije 2020.–2024. ima četiri strateška cilja i 150 mjera i aktivnosti.

Predviđeno je, između ostalog, unapređenje zakona za efikasnije dokazivanje i procesuiranje korupcije.

Sukob interesa

Strategija je usmjerena na povećanje broja prijavljenih i istraženih slučajeva korupcije kroz pojačan rad istražnih organa i ohrabrivanje građana koji imaju informacije o korupciji da je prijave nadležnim institucijama; smanjivanje broja slučajeva korupcije koji ostanu neotkriveni te ka boljem kažnjavanju korupcije kako bi se bolje sprječavala.

U Misiji OSCE-a u BiH smatraju kako Vijeće ministara ne bi trebalo da odlaže usvajanje ovog bitnog dokumenta. Mišljenja su da će nedostatak sveobuhvatnog, pravnog, institucionalnog i strateškog okvira za borbu protiv korupcije dodatno omogućiti korupciji da cvjeta u svim sferama u društvu.

"Nivo korupcije u BiH će se promijeniti kada borba protiv korupcije postane apsolutni prioritet tijela vlasti i kada vlasti poduzmu konkretne korake koji će dovesti do vidljivih rezultata. Usvajanje Strategije bi bio takav konkretan korak", navodi se u odgovoru OSCE-a za BIRN BiH, u kojem se dalje kaže kako je "od ključne važnosti da u BiH profunkcionira jedan snažan zakonodavni okvir u skladu s međunarodnim standardima".

"Da bi se spriječio sukob interesa, reguliralo financiranje političkih stranaka i osigurao transparentan rad javnih službenika i institucija", ističu iz OSCE-a.

Daleko od zadovoljavajućeg 

Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Bosnu i Hercegovinu pokazuje kontinuirani pad tijekom protekle desetljeća, kao i posljednja ocjena Grupe država Vijeća Europe protiv korupcije (GRECO), Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH i

Mišljenje Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

U Transparency Internationalu BiH smatraju kako je primjena strateških dokumenata u borbi protiv korupcije bila daleko od zadovoljavajućeg.

"Institucije koje se postavljaju kao nositelji mjera, kao i Agencija koja bi trebalo sve da koordinira, nisu efikasni u svom pristupu primjeni Strategije, dok s druge strane većina institucija ne doživljava Strategiju kao neki relevantan dokument koji je potrebno primjenjivati", smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, i dodaje kako je nova Strategija morala biti konkretnija.

"Morali su se jasnije postaviti mjerljivi inidikatori ispunjenosti određenih mjera, ne samo aktivnosti predviđene Akcionim planom već i strateški prioriteti. Ipak ni ova strategija nije zadovoljila standarde, i dalje je više kao uopćeni dokument s velikim brojem aktivnosti, koje podrazumijevaju obaveze velikog broja institucija", kaže ona i zaključuje "kako njeno usvajanje sada i provedba ne bi imali nikakvog efekta".

Mala posvećenost provedbi plana

Neusvajanje Strategije se negativno odrazilo na niže nivoe vlasti, pokazala je analiza OSCE-a, jer njihovi strateški procesi zavise od principa sadržanih u ovom dokumentu na državnom nivou.

Oni će morati da pronađu privremena rješenja, kao što je bio slučaj sa akcionim planovima za borbu protiv korupcije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, koji su izrađeni uz podršku Misije.

Međutim, takav pristup, stav je OSCE-a, nije održiv.

Zbog dugog kašnjenja usvajanja dokumenta na državnom nivou, niži nivoi su sami počeli donositi svoje strategije za borbu protiv korupcije.

Nju je već usvojila Vlada Tuzlanskog kantona. Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo će uputiti Vladi Prijedlog strategije za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2021.–2022. godine.

Prijedlog Strategije za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo predviđa šest strateških ciljeva, a kao jedan od njih je i jačanje pravnog okvira za prevenciju i borbu protiv korupcije, kroz donošenje konkretnih zakona i drugih propisa i pravnog statusa Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, kaže direktor ove institucije Erduan Kafedžić.

Ključno usklađivanje

"Jačanjem pravnog statusa Ureda jača se i sistem borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevo te manifestirane stvarna politička volja i spremnost za sistemsku borbu protiv korupcije", kaže Kafedžić.

On navodi kako su najčešći oblik korupcije koji građani Kantona Sarajevo prijavljuju Uredu – nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru.

"Od ukupno 711 prijava koje je Ured zaprimio u tijeku 2021. godine, njih 124 se odnose na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru – najviše u oblasti obrazovanja i oblasti komunalnog gospodastva – slijede zatim prijave koje se odnose na kršenje zakona i drugih propisa, prijave zloupotreba javnih sredstava, nepravilnosti u procesu imenovanja i prijave nepravilnosti u postupcima javnih nabava", navodi Kafedžić.

U tekstu Prijedloga strategije za borbu protiv korupcije 2020.–2024. godina piše da se strateški dokumenti za borbu protiv korupcije moraju bolje uskladiti u cijeloj zemlji.

Tijela za prevenciju korupcije na svim nivoima vlasti moraju biti stalne, nezavisne institucije s jasnim i ambicioznim mandatom i odgovarajućim resursima.

Za efikasno rješavanje problema korupcije potrebna je snažna politička volja, kao i snažan odgovor krivičnopravnog sustava na korupciju na visokom nivou, stoji u tekstu buduće Strategije.