BiH će morati mnogo više raditi na sprječavanju korupcije

‘’Činjenica je da Bosna i Hercegovina već nekoliko godina stagnira u pogledu borbe protiv korupcije, a krivci za to su svi subjekti društva, prije svega, akteri u izvršnoj, zakonodavnoj vlasti i sudskoj vlasti, zatim civilno društvo, nevladine organizacije, pa i mediji’’, kazao je u intervjuu za Fenu ekspert Regionalne antikorupcijske inicijative Tomislav Ćurić, dodajući da ipak, kada je riječ o indeksu percepcije o korupciji, nijedna zemlja u regiji nije dobro plasirana, osim Hrvatske.
Međutim, Ćurić napominje da je BiH ostvarila i određeni napredak, a koji je u svom izvještaju za 2015. prepoznala i Europska unija (EU).

‘’Podnošenje aplikacije BiH za članstvo u EU dat će vjetar u leđa borbi protiv korupcije u našoj zemlji’’,mišljenja je.

Kako je rekao, u BiH postoji problem nedostatka konkretnih rezultata u procesuiranju kaznenih djela korupcije, što potvrđuju i podaci Agencije za statistiku po kojim je broj pravomoćnih presuda, kada je u pitanju korupcija, jako mali.

‘’Drugi problem je sama kaznena politika, jer i kada se dođe do pravomoćnih presuda, kazne su minimalne’’, kazao je, ističuću da je stoga potrebno pooštravanje kaznene politike.

Kompleksan sustav

Smatra da je nedovoljan stupanj suradnje i koordinacije nadležnih tijela za borbu protiv korupcije u BiH, što je posljedica kompleksnog sustava kaznenog pravosuđa u BiH.

‘’U BiH postoje četiri odvojena sustava kaznenog zakonodavstva, veliki broj različitih agencija, međusobna rivalstva, preklapanje nadležnosti...to je nešto na čemu će se morati raditi’’, naglasio je.Ono što je u BiH, kaže, pa i u ostalim zemljama u regiji dosta potcjenjivano, jeste uloga prevencije.

‘’Uvijek smo se bavili više represijom, tako da prevencija nije dolazila do izražaja. Zato Regionalna antikorupcijska inicijativa pokušava raditi više na tome’’, kazao je. Još jedan problem regionalne prirode, dodaje Ćurić, jeste nizak stupanj prijavljivanja kaznenih djela korupcije te ističe da je potrebno osigurati mehanizam zaštite da bi ljudi u većem broju prijavljivali korupciju.

Za korupciju koja se manifestira na najvišim razinama vlasti kazao je da šteti cjelokupnoj državi, društvu, kao i ekonomiji. Stoga je neophodno imati jako zakonodavstvo i jake kontrolne mehanizme, jačati transparentnost te poboljšati učinak pravosudnih tijela.

Pojašnjavajući ciljeve Regionalne antikorupcijske inicijative, kazao je da je u njenom fokusu sprečavanje sukoba interesa te da ta oblast u velikom broju zemalja regije, pa tako i u BiH, nije uređena na najbolji način. S tim u vezi, napomenuo je da su posljednje izmjene i dopune Zakona o sprečavanju sukoba interesa samo nazadovale ovaj sustav, što je i potvrđeno od GRECO-a u posljednjem evaluacijskom izvještaju.

Dodao je da je su s ovim pitanjem povezani i imovinski kartoni koji su izabrani imenovani dužnosnici dužni popunjavati i činiti dostupnim javnosti.

‘’Taj sustav u BiH ne funkcionira na pravi način, jer nema procedura kako se imovinski kartoni provjeravaju te da li je istina ono što je upisano u njima, i šta se nalazi izvan njih. U drugim europskim zemljama ovo pitanje je uređeno’’, ističe Ćurić.

Bez pomaka

Također jedna od bitnih stvari jeste financiranje političkih stranaka u BiH, a po ocjenama Vijeća Europe, transparanetnost je, u ovom slučaju, nezadovoljavajuća. Ćurić podsjeća da BiH o tom pitanju tijekom posljednje tri-četiri godine nije napravila nikakav pomak. Međutim, dodao je, nedavno je uspostavljeno interresorno radno tijelo koje radi na izmjeni i dopuni Zakona o financiranju političkih stranaka.

Ćurić se osvrnuo i na Strategiju za borbu protiv korupcije 2015 -2019 i Akcijski plan za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije, koje je Vijeće ministara BiH usvojilo u svibnju prošle godine.

‘’Da bi ova strategija za borbu protiv korupcije polučila određene rezultate, prije svega ona mora biti realan dokument i domaći proizvod, odnosno mora biti napravljena od domaćih tijela. Također ova strategija zahtijeva dugo razdoblje da bi bila provedena, kao i određena financijska sredstva’’, pojasnio je.

Ipak, najznačajniji elementi za uspješno provođenje Strategije, po njegovom mišljenju, jesu odgovornost subjekata označenih kao provoditelji strategije te njihovo sankcioniranje u slučaju da Strategiju ne provode na adekvatan način.

Naveo je primjer skandinavskih zemalja kao što su Danska, Švedska, Finska, koje su izgradile dobar sustav gdje je korupcija na niskoj razini. BiH je, kaže, zemlja u procesu tranzicije, ali osim toga, postoje i drugi faktori kao što je naslijeđe ili mentalitet ljudi, koji pogoduju pojavi korupcije.

Međutim, zaključio je, sada pošto je pokrenut njezin europski put, BiH će morati mnogo više raditi na suzbijanju i sprečavanju korupcije, "jer druge alternative nema".