BiH će dobiti opremu kojom će za dvije minute otkriti identitet migranta

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić najavio je da će ova institucija, najvjerojatnije do kraja ožujka, dobiti međunarodnu donaciju za vrhunsku biometrijsku opremu, vrijednu oko pola milijuna KM.

"Od određene partnerske sigurnosne agencije očekujemo da do kraja ožujka dobijemo visoko sofisticiranu biometrijsku opremu putem koje ćemo biti u prilici da u roku od dva minuta utvrdimo identitet osobe nad kojim vršimo obradu ili intervju. To će nam omogućiti i pristup bazi podataka ilegalnih migranata i na taj način ćemo moći da automatski otkrijemo i krenemo u otklanjanje eventualnih sigurnosnih izazova ili prijetnji", rekao je Ujić u intervjuu Srni.

Uzeti podaci od 24.000 ilegalnih migranata

Do sada je, ističe on, proces uzimanja i razmjene biometrijskih podataka sa sigurnosnim agencijama u BiH i inozemstvu bio veoma složen i spor, a sada će to biti mnogo brže i efikasnije, pri čemu će i inspektori ove službe u mobilnim timovima na terenu moći da koriste tu opremu.

Ujić podsjeća da je tijekom proteklih godina Služba evidentirala kontinuirano povećanje legalnih migracijskih kretanja u BiH za oko 20 do 25 posto što je, kako je naveo, s aspekta BiH bilo dobro jer je riječ o poželjnom prilivu stranih gostiju, stranih studenata...

"Međutim, od prošle godine imamo problem ilegalnih migracija za koji je, prema jednim BiH bila spremna, a prema drugim nije, mada ja, govoreći u ime institucija BiH i službe kojom rukovodim, mislim da smo, s obzirom na kapacitete i resurse kojim raspolažemo, odgovorili svom zadataku. Samo u prošloj godini Služba je registrirala i uzela biometrijske podatke od 24.000 ilegalnih migranata", precizirao je Ujić.

Migranti žele u Europu

On dodaje da je kriza krenula od ožujka prošle godine s valom migranata preko Crne Gore i istočne Hercegovine, a kasnije se prelila na takozvani drinski pojas, od Višegrada do Bijeljine, piše Srna.

Prema njegovim riječima, aspekt sigurnosti najvažniji je za svaku zemlju, pa tako i za BiH, pogotovo ako se ima u vidu ta brojka od 24.000 ilegalnih migranata koji ulaze u BiH i u kojoj se zadržavaju od sedam do 30 dana, a ponekad i duže, jer su zemlje u okruženju, posebno Hrvatska, zatvarale svoju granicu radi migrantske krize.

"Ono što tvrdim sve vrijeme i što i danas ponavljam jeste da migranti ne žele da trajno ostanu u BiH, ona za njih nije obećana zemlja, a teritorija BiH samo je tranzitno područje ka njihovom cilju, zemljama EU", kategoričan je direktor Službe za poslove sa strancima.

Ujić pojašnjava da je tijekom prvog migrantskog vala 2015. godine veliki broj članova migrantskih obitelji već tada stigao u zemlje EU i te obitelji su se tamo snašle, a prema podacima Službe - od spomenutih 24.000 migranata, njih čak 80 posto zna svoju destinaciju, državu i grad u EU, i kreće se ka svojim obiteljima, koje ih financijski i logistički podržavaju sve vrijeme njihovog puta.

Protjerivanje iz BiH

On smatra da je najbitnije da tijekom prolaska i kratkotrajnog zadržavanja migranata na teritoriji BiH nije bilo većih sigurnosnih prijetnji, mada su dolazili, najčešće, iz Sirije, Pakistana, Afganistana...

"Zahvaljujući efikasnoj suradnji Službe za poslove sa strancima s ostalim agencijama za zaštitu zakona na nivou BiH i u entitetima, ali Europe i svijeta, uspjeli smo da otkrijemo sve osobe koja predstavljaju potencijalnu prijetnju po sigurnost u BiH i da ih odvojimo i izoliramo u Imigracijski centar u Istočnom Sarajevu, nakon čega je uslijedilo njihovo protjerivanje iz BiH i zabrana ulaska u BiH. Broj tih osoba nije veliki, jer se ne radi samo i izbjeglim i raseljenim osobama, nego je tu bilo riječi i o ekonomskim migrantima, pa čak i članovima takozvanog 'ISIL-a', dakle govorimo o mješovitim migracijama", navodi Ujić.

Najveći problem sve vrijeme, upozorava on, predstavlja utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata, jer oni u 99 posto slučajeva u trenutku otkrivanja nemaju kod sebe nikakva identifikacijske dokumente.

Prema njegovim riječima, drugi, također, bitan segment djelovanja Službe prema ilegalim migrantima svakako je humanitarni aspekt, u skladu sa svim konvencijama o zaštiti ljudskih prava, pri čemu je Služba sve vrijeme imala pomoć nevladinog sektora iz BiH, ali i međunarodne zajednice.

Ne treba zadržavati migrante

"U privremenim prihvatnim centrima u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu trenutno se nalazi oko 4.000 migranata i smatram da je to naš maksimum i da BiH više ne treba da širi smještajne kapacitete za tu kategoriju, koja u tim centrima ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu, osnovne higijenske uvjete za privremeni boravak, hranu, lijekove, odjeću... Možda je i ovaj broj prevelik, osobno smatram da bi ga trebalo smanjiti s ciljem ubrzanja protoka ilegalnih migranata kroz BiH, a ne stvarati uvjete za njihovo zadržavanje", navodi Ujić.

On poručuje da institucijama BiH ne treba financijska pomoć sa strane da stvaraju uvjete za boravak migranata u BiH, nego za jačanje kapaciteta nadležnih službi organa za prevenciju ilegalnih ulazaka u BiH.

Prema njegovim riječima, najviše donacija Službi stiglo je od Međunarodne organizacije za migracije /IOM/, a i Vijeće ministara je odobrio prijem 12 novih inspektora koji su pojačali terenski ured u Trebinju, jedan od ukupno 16 terenskih ureda u Službi za poslove sa strancima BiH.

Ujić precizira da je ukupna donacija IOM-a iznosila oko 500.000 KM, namijenjenih za smještaj spomenutih 12 inspektora, angažman 12 dodatnih inspektora, računarsku opremu, novi moderni server i dva kombi vozila.

Jedan migrant koša 30 eura dnevno

On naglašava da je i Vlada Bugarske donirala 75.000 KM koji su namijenjeni za rekonstrukciju Imigracijsku centra u Istočnom Sarajevu, čiju su opremu i namještaj u velikoj mjeri uništili migranti koji su ovisnici o teškim opojnim drogama.

"I pored, toga, mi i o tim ljudima vodimo brigu i osigurali smo im, u suradnji sa Bolnicom 'Srbija' i Domom zdravlja Istočno Sarajevo, adekvatnu ljekarsku pomoć i podršku, uključujući i lijekove za njihovu hospitalizaciju i smirenje, a sve to mnogo košta. Migrant koji ne traži liječničku pomoć košta nas oko 30 eura dnevno, koliko košta smještaj, hrana, higijenska sredstva, odjeća...", rekao je Ujić.

On dodaje da se ove godine od EU očekuje oko pet milijuna KM, koji će biti namijenjeni za jačanje tehničkih kapaciteta Službe, kao i Granične policije BiH, a Služba pomoć očekuje i od Fronteksa, koji bi trebao donirati čitače otisaka prstiju, u vrijednosti od oko 150.000 KM.