BiH će biti prazna zemlja

''Ja sam najviše zabrinut zbog odlaska mladih i BiH će biti prazna zemlja, ako zaista 54% mladih ide ispod 30 godina. To je jako zabrinjavajuće i Bosna će biti jedan divan nacionalni park, ali prazan. To sam jako zabrinut'', rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u emisiji INTERVIEW20 emitiranoj u programu BHT1.

''Njemački bivši veleposlanik ovdje je jednu interesantnu stvar rekao: „Bosna će biti onda uspješna kada neće biti više migracije, ili ako se to okrene onda kada se narod počne opet vraćati, to će biti onda uspjeh. Jako je zabrinjavajuće manjkavost povjerenja između aprtija, institucija itd. Mislim da je ipak osnova svih osnova da treba jačati pravnu državu. To zvuči jednostavno i banalno ali to je pitanje svih pitanja. Tužiteljstvo, sudstvo, policija, svi treba da na tome rade'', dodao je Inzko.

U vrlo izravnom i otvorenom razgovoru s urednicom Sanelom Prašović Gadžo, Inzko je govorio o tome što je razlog da se procesi europskog puta BiH uspore u 2017. godini kada je u protekloj godini bio pozitivan trend:

„Ja mislim treba biti veliki realista. Recimo za Austriju je trajalo 6 godina da smo mi postali član Europske unije. Onda smo još 2 godine čekali da budemo u Schengenskom području. Znači 8 godina je trajalo u Austriji, u Španjolskoj je trajalo 9 godina i naravno moglo bi u Bosni biti brže, ali treba ipak biti realista. I Hrvatska je dugo čekala da uđe u Europsku uniju, ali neki su mislili da će to biti onako riješiti Upitnik recimo, ali Upitnik ima 3200 pitanja, to treba rješavati. Stvari su se malo usporile, ali teoretski još uvijek je moguće da Bosna šalje odgovore brzo, do kraja godine i da recimo čak dobije status kandidata u neko dogledno vrijeme. Neki političari su govorili do kraja 2017., možda je to preoptimistički. Međutim, to je težak posao. Mislim da je jedna stvar, koja je svim građanima BiH zajednička je definitivno želja da budu što brže u Europskoj uniji.“

Na upit urednice da prokomentira zašto federalni premijer Fadil Novalić bježi od preciznog odgovora na pitanje zašto se treba uraditi dubinska analiza Telecom operatera i da li je to uvod u privatizaciju tih Telecom operatera i vrlo jasno to stoji u pismu namjere potpisanim s MMF-om, Inzko je kazao:

„Mislim da je on čovjek iz ekonomije, on zna o čemu priča, ali morate njega pitati gdje je zapelo i kada će doći do nekog rješenja.“

Urednica je kazala da jedan od zaključaka PIC-a jeste i to da se moraju provesti odluke Europskog suda za ljudska prava, dakle presude “Sejdić i Finci“, „Pilav“, „Zornić“. Mnogo se o tim presudama govorilo u proteklih mjesec dana, pogotovo kada su zvaničnici iz reda hrvatskog naroda, prije svega oni iz HDZ-a predložili izmjenu Izbornog zakona na način kako da se bira član predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, na što je Inzko kazao:

„Mislim da nema debate i nije potrebna da li je obaveza da se odluke Ustavnog suda ispune, odluke Ustavnog suda su obavezujuće i konačne i treba ih ispuniti. Isti zakon je i u Srbiji, i tamo je obavezujuće, u Austriji i svugdje, i u BiH i to treba poštovati i treba vidjeti i statistiku. Ustavni sud je donio nekoliko tisuća odluka, preko 20 tisuća i samo mali broj se ne poštuje. Ono što se tiče slučaja “Sejdić i Finci“, „Pilav“, „Zornić“ itd., ima sada još nekih novi koji su stigli, to je velika sramota za BiH i za ljudska prava, demokraciju. Da imate u državi nekih 200, 300 tisuća ljudi, koji ne mogu da se kandidirati za neke pozicije, samo zato što su oni kao „ostali“, to zvuči da su oni u nekom smislu zaostali. To je velika diskriminacija. To je velika odgovornost kod političkih stranaka, koje to ne rade.“

O Javnom Radio-televizijskom servisu i kako je PIC vrlo jasnu poruku poslao o tome koliki je značaj javnog servisa i da se mora naći način kako da se prikuplja RTV pretplate, te koliko je bitna održivost sustava:

„Ja sam veliki pristalica Javnog servisa i svaka ozbiljna država ima svoj javni servis, čak Amerika gdje je sve privatizirano i to je vrlo važno zbog objektivnosti i drugih stvari, ali taj javni servis zaista mora biti objektivan, politički neovisan, financijski neovisan i vidim da su tu neki problemi što se tiče financija u BiH, kako prikupljati te mjesečne trošarine za BHT i slične institucije. Meni se u suštini najviše sviđa sustav koji ima Srbija, da se preko struje uzme novac. Preko struje bi bilo najbolje, ali to opet stoji negdje u nekoj Vladi ili nekom Parlamentu da se to riješi. Međutim, ima tu recimo i stranaka u RS-u, koje su u opoziciji tamo i kažu da ne žele javni servis, jer je on samo u službi jedne stranke i to treba navodno isto da se mijenja.“