Balkanski scenarij i valjak nacionalista

Zahvaljujući principijelnom stavu Rusije prema Donbasu, spriječeno je ponavljanje balkanskog scenarija iz 1999. godine, izjavio je Franc Klincevič, zamjenik šefa zastupničke grupe Jedinstvene Rusije i član Komiteta za obranu ruske Dume.

"Situacija je mogla biti mnogo gora nego na Balkanu. Rusija, njezin principijelni stav, spriječio je ponavljanje scenarija iz 1999. godine, kada su NATO snage ušle u Jugoslaviju bez mandata Ujedinjenih naroda", rekao je Klincevič komentirajući izjavu visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini da je situacija u Ukrajini najgora kriza u Europi od Balkanskih ratova.

Napadi NATO-a u Ukrajini bi, kako je ocijenio Klincevič, mogli dovesti međunarodnu zajednicu do "velikog rata".

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako je Rusija u slučaju Krima postupila onako kako je morala i da je odluku o vraćanju tog poluotoka u sastav Rusije donio jer nije mogao prepustiti ljude na Krimu "pod valjak nacionalista".

"Nastala je takva situacija u Ukrajini da smo prinuđeni početi s aktivnošću vraćanja Krima u sastav Rusije, jer ne možemo tu teritoriju i ljude koji žive tamo ostaviti na milost i nemilost sudbine i pod valjkom nacionalista", rekao je Putin, u intervjuu za dokumentarac 'Krim. Put u Domovinu' ruskog TV kanala Rusija 1.

Prema njegovim riječima, to je rekao četvorici kolega u noći 22. na 23. veljače prošle godine, po završetku sastanka koji je trajao skoro do sedam sati ujutro, prenosi Tanjug.

Putin je izjavio kako je tada "dao određene zadatke, rekao što se i kako" treba uraditi, ali "istovremeno naglasio" kako će se to raditi samo u slučaju potpune uvjerenosti da "to žele ljudi koji žive na Krimu".

Putin je rekao kako je u anketi koja je provedena, "ne u kontekstu mogućeg ujedinjenja" do održavanja referenduma 16. ožujka, tri četvrtine stanovništva željelo pripajanje Rusiji.

"Ispostavilo se da onih koji se žele pripojiti Rusiji tamo ima 75 posto od ukupnog broja", rekao je ruski predsjednik.

Putin je, kako je prenijela agencija RIA Novosti, rekao da "konačan cilj nije bio zauzimanje Krima i nekakva aneksija".

"Konačan cilj bio je da se da mogućnost ljudima da izraze svoj stav povodom toga kako žele živjeti dalje", rekao je.

"Rezultate referendum znamo. I postupili smo tako kako smo bili obvezni da postupimo", rekao je Putin, dodajući da je tada smatrao da, ako Krimljani žele ostati u sastavu Ukrajine, "neka bude tako", a ako žele ući u sastav Rusije, "ne možemo ih odbaciti".

Govoreći o evakuaciji tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča, Putin je rekao kako je na sastanku s voditeljima specijalnih službi i ministarstva obrane dao zadatak da ga spase, "jer bi ga jednostavno ubili", a u dijelu prikazanog filma, i da su opremom za praćenje svaki put kada bi on telefonom birao neki broj ustanovili lokaciju na kojoj se nalazi.

Krim je postala ruska regija nakon referenduma na kojem se većina izašlih - 96,77 posto, izjasnila za pripajanje Rusiji, birajući između te mogućnosti i obnavljanja važenja Ustava Republike Krim iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine.

Prema sporazumu o pripajanju, svi žitelji Krima postali su državljani Rusije, ukoliko nisu željeli zadržati državljanstvo Ukrajine.

Prema službenim podacima, koje prenosi RIA Novosti, od ruskog državljanstva odustalo je tek 3.427 ljudi, od ukupno približno dva milijuna ljudi. Kijev i dalje smatra Krim svojim teritorijem, podsjeća agencija.