Armenski predsjednički izbori

Armenci danas izlaze na predsjedničke izbore. Favorit je sadašnji šef države Serzh Sargsyan, a izbori će biti važan ispit demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon onih iz 2008. koji su bili obilježeni krvavim sukobima.

Sargsyan (59), kojemu se suprotstavlja šest protukandidata, obećao je slobodne izbore u zemlji na jugu Kavkaza s tri milijuna stanovnika.
Sargsyanovu pobjedu 2008. oporba je proglasila namještenom i pokrenula prosvjede koji su prerasli u sukobe s deset žrtava.

Parlamentarne izbore 2012., na kojima je pobijedila predsjednikova Republikanska stranka, promatrači iz Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi ocijenili su nedovoljno demokratskima.

Analitičari ocjenjuju da predsjednički izbori ne donose iznenađenja jer su glavne oporbene stranke odbile sudjelovati, a nijedan od drugih predsjedničkih kandidata nije dorastao Sargsyanu kojemu ankete predviđaju pobjedu s 69 posto glasova. Njegov glavni protukandidat bivši je ministar vanjskih poslova Raffi Hovannisian (54) koji bi prema ispitivanjima trebao dobiti 11 posto glasova.

Oporba se nije suglasila o zajedničkom kandidatu te izbore bojkotiraju tri vodeće oporbene stranke koje imaju 48 od 131 mjesta u parlamentu. To su Armenija blagostanja koju vodi Gagik Tsarukyan, pokret Nacionalni armenski kongres kojemu je na čelu bivši predsjednik Levon Ter-Petrosyan i Revolucionarni armenski savez Dachnaktsoutun.

Izbornom kampanjom dominirali su gospodarski problemi Armenije koja se bori s visokom nezaposlenošću i korupcijom i trpi embargo susjednog Azerbadjžana i Turske, a glavna joj je saveznica Rusija.

Teško pogođena krizom, Armenija računa na prihode svoje brojne dijaspore od oko 8 milijuna ljudi. Smatra se da čak 30 posto od tri milijuna Armenaca u domovini preživljava s euro i pol na dan. No za razliku od Azerjbadžana s kojim je ratovala nakon raspada Sovjetskog Saveza oko enklave Nagorno-Karabah u kojoj su Armenci većina, Armenija nema ni plina ni nafte.