Agenti i doušnici tajnih službi ostaju bez državnih funkcija

Tko god je bio tajni agent, špijun ili doušnik tajnih službi bivše SFRJ, ne može obavljati nikakvu javnu funkciju u Bosni i Hercegovini. Ovo se predviđa novim zakonom o dopunskom uvjetu za vršenje javne funkcije koji je u formi nacrta izradilo Ministarstvo pravosuđe BiH na čelu s ministrom Barišom Čolakom.

Dokument je krajem prošlog mjeseca predan Vijeću ministara, a početkom ovog mjeseca našao se na dnevnom redu zasjedanja državne Vlade. Međutim, nakon zahtjeva ministara da ga detaljnije prouče kako bi dali svoje sugestije, Nacrt zakona je povučen i izjašnjavanje o njemu ostavljeno je za “neka druga vremena”.

“Dopunski uvjet za kandidata ili nositelja javne funkcije ispunjava osoba koja u razdoblju od Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1944. godine do konstituiranja prve višestranačke Skupštine BiH 20. studenoga 1990. godine nije bila registrirana u dosjeima državnih sigurnosnih tijela Republike Bosne i Hercegovine i civilnih i vojnih tijela državne sigurnosti SFRJ da je kao naredbodavac ili korisnik informacija i podataka koji su bili predmet obrade, čuvanja i korištenja od strane tijela sigurnosti, primijenila mjere represije iz političkih pobuda prema osobama - političkim neistomišljenicima ili o osobama o kojima su dosjei vođeni”.

Ovo stoji u Nacrtu zakona o dopunskom uvjetu za vršenje javne funkcije i jasno je da se radi o zakonu o lustraciji. Određeni politički krugovi u BiH već dvadeset godina zagovaraju donošenje takvog zakona, a u okviru, pojednostavljeno kazano, kažnjavanja svih koji su kršili ljudska prava.

Upućeni kažu da su u nacrt zakona ugrađene uglavnom odredbe koje ima makedonski zakon koji se primjenjuje od ove godine. Treba dodati da je službeno Skopje javno objavilo imena suradnika tajnih službi bivše Jugoslavije, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Hrvatska nema zakon o lustraciji, a Srbija je prije tri godine donijela Zakon o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, ali on nikada u praksi nije zaživio.

Bar za sada, a prvenstveno zbog činjenice da državne vlasti o ovom novom zakonskom projektu šute, nema reakcija. Kada Vijeće ministara objelodanilo svoj stav o nacrtu, izvjesno je da će to biti nova hit tema praćena žestokim polemikama. Inače, odredbe se odnose na zastupnike i izaslanike Parlamenta BiH, državne ministre, članove Predsjedništva BiH i sve ostale državne dužnosnike.

Prema onome što predlaže Ministarstvo pravosuđa BiH, posebno državno tijelo – Komisija za verifikaciju činjenica - provjeravat će prošlost svih aktualnih državnih dužnosnika i kandidata za državne funkcije. Komisija bi trebalo imati sedam članova, a za njezin rad u prvoj godini iz državnog proračuna treba osigurati 500.000 maraka. Nešto više od polovice te svote otišlo bi na plaće ili naknade njezinim članovima. Ministarstvo pravosuđa BiH u nacrtu zakona sugerira da se provjera činjenica o špijunskoj ili doušničkoj aktivnosti dužnosnika i kandidata za javne funkcije obavlja uvidom u arhive tajnih službi bivše SFRJ.

Ako i bude usvojen zakon o lustraciji, odnosno Zakon o dopunskom uvjetu za vršenje javne funkcije, kako se službeno zove, ostat će otvoreno pitanje hoće li on biti zlorabljen, zapravo pretvoren u sredstvo za personalne i stranačke političke obračune garnirane prijetnjama i podmetanjima? 

Također, otvoreno je i pitanje gdje se nalazi arhiva tajnih službi bivše Jugoslavije? Jedan njezin dio je u Srbiji, ali se ne zna koliko je i kome dostupna. Naime, dobar dio arhive nekadašnjeg KOS-a pred rat je prenesen iz BiH u Beograd i navodno je pod strogom kontrolom sadašnjih srbijanskih obavještajnih službi. Kako doznaje Dnevni list, nešto arhive i dosjea KOS-a i bivšeg jugoslavenskog DB-a nalazi se u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Treba, međutim, imati u vidu da bi provjeru prošlosti dužnosnika i kandidata za javne funkcije, točnije njihove špijunske, doušničke ili suradničke poslove u tajnim civilnim i vojnim službama bivše Jugoslavije, mogli olakšati živi svjedoci koji službene informacije imaju u privatnim arhivama, a takvih svakako nije malo.