Afganistan - 15 godina nakon američke invazije

Niti mjesec dana nakon napada 11. rujna u kojima je ubijeno 3000 ljudi, SAD je svoju prvu veliku operaciju u "ratu protiv terora" pokrenuo invazijom na Afganistan gdje, 15 godina kasnije, i dalje svake godine u sukobima i terorističkim napadima pogibaju na tisuće ljudi, piše Hina

Afganistan, zemlja na koju je SAD 7. listopada 2001. izvršio invaziju kako bi svrgnuo radikalne talibane, postala je najduža američka vojna intervencija od Vijetnama, ali i najskuplja. Njezini su troškovi sada već premašili 100 milijardi dolara.

Zemlja je, međutim, i dalje u raljama nasilja i sveopće nesigurnosti, a posebice se to odnosi na 2015. godinu, prvu u kojoj su brigu o stanju sigurnosti od NATO-a preuzele afganistanska vojska i policija.

Militanti nastavljaju s napadima na urbana središta, uključujući i ovotjedni napad na strateški sjeverni grad Kunduz, dok u glavnom gradu Kabulu svako malo odjekuju eksplozije bombi. Američki vojni dužnosnici trenutno stanje u Afganistanu opisuju riječima "pat pozicija".

Talibanska prijetnja primorala je predsjednika Baracka Obamu da uspori smanjivanje broja američkih trupa krajem godine, pa će u 2017. umjesto planiranih 5500 vojnika u Afganistanu ostati njih 8400.

Prema podacima UN-a, u prvoj polovici 2016. zabilježeno je rekordnih 5100 civilnih žrtava, od čega je 1600 smrtnih slučajeva. Godinu dana ranije poginulo je u napadima, sukobima islamista te vladinih i stranih snaga čak 11.000 ljudi. Borbe su se pritom rasplamsale u 31 od 34 afganistanske pokrajine.

No, pravu cijenu u ljudskim životima teško je utvrditi jer se afganistanske žrtve nisu pratile u prvim godinama rata. Od 2009., misija UN-a u Afganistanu (UNAMA), zabilježila je broj od 23.000 poginulih i 41.000 ranjenih.

U suprotstavljanju talibanima prednjačili su pripadnici američkih oružanih snaga. Od 150.000 raspoređenih stranih vojnika u Afganistanu 2012., njih 100.000 su bili Amerikanci. Većina vojnika iz članica NATO-a povukla se krajem 2014., ali je Washington odlučio tijekom 2017. zadržati njih 8400 kao potporu lokalnim snagama.

Afganistanske snage broje 350.000 vojnika i policajaca, uključujući 18.000 pripadnika specijalnih postrojbi.

Što se tiče gubitaka u redovima stranih vojnih snaga, do kraja 2014. poginulo je 3500 vojnika, a 33.000 je ranjeno. Među poginulima je 2400 američkih vojnika, 453 britanskih, 159 kanadskih i 89 francuskih vojnika. Ta brojka ne uključuje poginule vojnike koji su radili za privatne zaštitarske tvrtke.

Afganistanske snage su službeno 2015. izgubile 5000 ljudi, među kojima je 3700 policajaca.

Osim vojnog angažmana, SAD je u obnovu Afganistana od 2001. uložio oko 110 milijardi dolara, više nego što je koštao Marshallov plan za obnovu razorene Europe, no s ograničenim rezultatima.

Europski promatrači tvrde da je oko 80 posto te svote završilo u "američkim džepovima" u obliku vojnih ugovora, poslova održavanja i konzultantskih usluga.

Prema Transparency Internationalu (TI), afganistanska vlada propustila ostatak svote iskoristiti za pružanje osnovnih usluga svojim građanima. TI je Afganistan svrstao na treće mjesto u svijetu po korumpiranosti.

Usprkos izdašnoj stranoj pomoći, međunarodnim donatorima na konferenciji u Bruxellesu koji su se obvezali na 15,2 milijarde dolara pomoći Afganistanu u sljedeće četiri godine, obnova ide puževim korakom, a stopa nezaposlenosti, kako tvrdi Svjetska banka, premašuje 40 posto.

Unutar samog Afganistana raseljeno je 1,2 milijuna ljudi, dok ih je 2,4 milijuna izbjeglo u Pakistan. Život Afganistanaca je vrlo težak, a kako procjenjuje Norwegian Refugee Council, 70 posto ljudi koji žive u gradovima, uključujući i Kabul, stanuje u improviziranim naseljima.