Što sve Mostar nema bez izbora?

Dok se građane Mostara koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske poziva da glasaju na predsjedničkim izborima, lokalnih izbora u tom gradu nema od 2008. godine. Gradsko vijeće, koje je najvažniji organ za funkcioniranje grada, ne postoji od 2012. godine.

Nedostatak gradskog vijeća primjetan je u svim sferama života u Mostaru – pate čistoća, zdravlje i infrastruktura, što negativno utječe na kvalitetu života građana. Nekima ovakva situacija dobro dođe i za “lov u mutnom”, a sav teret opet nose građani.

Rješenja za izbore u Mostaru nema. Godinu su obilježili neuspješni sastanci vladajućih stranaka i isto tako neuspješni pokušaji međunarodne zajednice da pomogne u pronalasku rješenja.

Jedina novina je presuda Suda za ljudska prava u Strassburgu u slučaju Irme Baralija. Sud je naložio da izbori u Mostaru moraju biti održani.

Baralija je uvjerena da, konačno, i hoće.

“Ja sam sigurna da će izbori biti naredne godine, samo ne znam hoće li biti u oktobru ili kasnije, ali će biti – ne samo zato što je to naše demokratsko pravo i što smo dobili presudu, nego što je svima i u Mostaru i u Bosni i Hercegovini, i strancima postalo jasno koliko je problema nagomilano zato što nema gradskog vijeća”, kazala je Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke, Mostar.

Tijekom sedam godina, koliko nema gradskog vijeća, problemi su se nagomilali.

"Što se tiče rješavanja imovinsko pravnih odnosa … služba za nekretnine je zatrpana predmetima, gdje treba da odluči gradsko vijeće. Najbitniji segment je što se tiče zaduživanja grada Mostara – grad se ne može zadužiti upravo zbog toga što nema gradskog vijeća”, kaže Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara.

Iz mostarskog SDP-a navode kako je stanje u kojem se Mostar nalazi odbilo velik broj investitora.

“Imamo dodatne probleme zato što investitori zaobilaze grad Mostar jer ne mogu ishodovati sve dozvole kad je u pitanju urbanizam i građenje, jer gradsko vijeće ne postoji. Kad vlasti u gradu Mostaru žele da donesu neku odluku, oni nađu način da je donesu, iako bila i nezakonita, a kad ne žele, uvijek se pozivaju na nepostojanje gradskog vijeća”, tvrdi Arman Zalihić, predsjednik SDP-a Mostar.

Jedan od najočiglednijih primjera su kolektori otpadnih voda. Bili su najavljeni kao veliki projekt, koji će grad učiniti čišćim i ugodnijim za život.

Danas – kolektori nisu u funkciji, novac je potrošen, a bez gradskog vijeća nije bilo nikoga da nadzire provedbu projekta.

“Prošlo je godinu i pol i nema ni kolektora ni novca, dakle da ima gradskog vijeća, kakvog takvog, da u njemu sjedi bilo tko, taj bilo tko bi mogao kontrolirati kako se troši naš novac”, kaže Baralija.

“Opravdanje za svu korupciju i kriminal je to što nema gradskog vijeća. I onda se pravda i ova situacija oko kolektora, nenamjensko i netransparentno trošenje proračunskog novca…”, ističe Slaven Raguž, zastupnik Hrvatske republikanske stranke u Skupštini HNŽ.

Problemi mostarske demokracije počeli su kada je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo Statut gradu Mostaru, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim tačke Izbornog zakona koje se tiču ovog grada, zbog nejednake vrijednosti glasa.