Pandemija koronavirusa dovela do povećanja obiteljskog nasilja i u HNŽ

Globalna pandemija koronavirusa dovela je do niza stresova među stanovništvom, a kao posljedica toga bilježi se i porast nasilja u obitelji, kazala je u razgovoru za Fenu doc. dr. sc. Tea Vučina, predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina.

Po njezinim riječima, radi se o globalnom problemu na koji upozoravaju Ujedinjeni narodi i UNICEF, a podaci MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije i "sigurnih kuća" koje djeluju na području BiH govore da niti nas nije zaobišao taj fenomen.

- Pandemija je dovela do niza stresova što pogoduje da ovisnici prodube svoju ovisnost, a često to uključuje i da budu nasilniji prema okolini, najčešće prema članovima svoje obitelji. Ograničenje vanjskih aktivnosti dovelo je da se više vremena provodi u kući s bližnjima, a u slučaju disfunkcionalnih obitelji to, nažalost, rađa više prilika za ispoljavanje frustracija koje poprimaju oblik verbalnog nasilja, a ponekad i fizičkog nasilja - kazala je Vučina.

Kako se epidemiološka slika na terenu mijenjala od početka pandemije do danas tako se mijenjao i odnos ljudi prema tom problemu.

- Na početku je većina ljudi bila u određenoj mjeri zastrašena i uznemirena te se pridržavala propisanih mjera iz razloga što je pandemija došla iznenada, malo se znalo o koronavirusu, a posebno zabrinjavajuće se činilo to da se jako brzo prenosi - kaza je psihologinja.

Međutim, s poboljšanjem situacije tijekom ljeta došlo je do opuštanja među stanovništvom.

- Dio ljudi nije shvatio da je bolja situacija ljeti bila i rezultat ranije provedenih ekstremnih mjera poput "lockdowna". U tom trenutku nastupilo je podcjenjivanje situacije i samog utjecaja koronavirusa na ljude i svakodnevni život. Dio ljudi, nažalost, negira pandemiju od početka i ne pridržava se propisanih mjera što je posljedica svojevrsne indoktrinacije. Međutim, kod nekih je dominantno korištenje negiranja i izbjegavanja kao načina suočavanja sa stresom što je odraz nepostojanja kapaciteta da se na primjereniji način nose sa situacijom. Oni odgovorniji su s pogoršanjem zdravstvene situacije prihvatili ponovno uvođenje strožih mjera zaštite i pridržavaju ih se - istaknula je Vučina.

Ona je istaknula kako su ljudi na početku pandemije psihološku pomoć najviše tražili putem kriznih telefonskih linija te značajno manje uživo.

- U zadnje vrijeme ljudi su se ponovo počeli u većoj mjeri obraćati psiholozima kao što su i radili prije početka pandemije. Psihoterapija se provodi uživo, ali i online, putem određenih platformi. Posljednjih godina općenito je manja stigma kada je u pitanju traženje psihološke pomoći - kazala je.

Vučina je istaknula kako je iznimno važno što su ljudi sve svjesni prednosti psihoterapije, posebice u vrijeme krize.

- Za razliku od ranije kad su se uglavnom obraćali psihijatrima i uzdali samo u pomoć lijekova, danas se ljudi sve više obraćaju psiholozima i psihoterapeutima. Sve je bolja informiranost o koristima psihoterapije, ali i o dostupnosti sve većeg broja psihologa i psihoterapeuta na području Hercegovine i čitave BiH. Ovo je posebno važno u vremenu krize te kad su ljudi izloženi pojačanom stresu, a neki i traumama - istaknula je predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina.

Naglasila je kako se ljudi ne javljaju isključivo zbog koronavirusa već se javljaju zbog problema i poteškoća zbog kojih su se i inače javljali:

- Pandemija je izazvala dodatni stres u njihovom životu u kojem već postoje neki drugi stresovi koji potječu od bračnih problema, obrazovnih problema, problema u odnosu s vršnjacima i prijateljima, poslovnih problema, zdravstvenih problema poput kroničnih bolesti i slično.

Kraj pandemije i rješenje za nju još se ne nazire, a Vučina ističe kako covid-19 u potpunosti mijenja načina života, dovodi do ugrožavanja egzistencije značajnog broja ljudi i utječe na njihovo mentalno zdravlje.

- Radnici u zdravstvenom sustavu u značajnoj su opasnosti od "sagorijevanja" te sekundarne traumatizacije. Uzimajući sve navedeno u obzir, u sljedećem razdoblju može se očekivati da će se centri za mentalno zdravlje suočiti s još većim priljevom pacijenata i da će biti prebukirani kao i covid odjeli - kazala je na kraju razgovora doc. dr. sc. Tea Vučina, predsjednice Podružnice psihologa Hercegovina.