Prosjačenje, seksualna i radna eksploatacija najčešći slučajevi trgovine ljudima u Hercegovini
Prosjačenje, seksualna eksploatacija te radne eksploatacije u inozemstvu, su najčešći slučajevi trgovine ljudima u HNŽ-u i Mostaru, rekla je u razgovoru za Bljesak.info Edisa Demić glasnogovornica udruge Novi put.
Inače, iz ove udruge su nam rekli kako imaju podatke o trgovini ljudima, ali s detaljnijim informacijama ne smiju izlaziti u medije.
Bh. državljanke u seksualnom roblju u inozemstvu
''Samo ću vas posjetiti na informaciju da nakon harmonizacije zakona koji regulira trgovinu ljudima na federalnom i županijskom nivou mi u našoj županiji imamo evidentne slučajeve'', kazala je Demić
''Prosjačenje, seksualna eksploatacija te radne eksploatacije u inozemstvu, su najčešći slučajevi trgovine ljudima. Izvještaji međunarodnih organizacija (US Sate Department, OSCE, GRETA, EU) koje se bave problemom trgovine ljudima ukazuju na porast broja bh. državljanki koje su žrtve seksualne i radne eksploatacije u inozemstvu. Zbog nepoduzimanja adekvatnih mjera za borbu protiv trgovine ljudima, te nesankcioniranje kaznenog djela trgovina ljudima, i loše identifikacije BiH je već postala plodno tlo za regrutaciju žrtava trgovine ljudima'', kaže Demić, napominjući da tome umnogome doprinosi nedostatak ozbiljnijih kampanja i nizak nivo svijesti o fenomenu trgovine ljudima, njegovim uzrocima, posljedicama, načinu prevencije i sprječavanja je prisutan među ranjivim kategorijama.
''Sve ovo uzrokuje kontinuirani porast broja žrtava trgovine ljudima, kao i činjenica da je ogromna većina ljudi, posebno mladih, spremna da napusti zemlju u potrazi za poslom, što stvara plodno tlo za trgovce ljudima koji na mnogobrojne načine vrbuju mlade, najčešće djevojke, za rad u inozemstvu nudeći primamljive poslovne ponude'', objašnjava Demić.
48 potencijalnih žrtava; 10 maloljetnih
Prema izvještaju o trgovini ljudima Ministarstva sigurnosti BiH utvrđeno je da je u periodu siječanj -prosinac 2016. godine identificirano/asistiranoukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima/radne ekspolatacije/navođenja na prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u svrhu sklapanja braka.
''Od 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima u 2016. godini: 38 je punoljetnih, a 10 je maloljetnih. Od toga 30 su ženske osobe, a 18 su muške osobe. Sedam je seksulano iskorištavanih, 12 radno iskorištavanih, 22 su iskorištavana radi prosjačenja, jedno prodaja radi prisilnog sklapanja braka, jedno radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, pet iskorištavanje u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem. Pet su strani državljani i to Srbije, Gambije, Ukrajine i Kube (tri ženske osobe – dvije muške osobe), preostalih 43 žrtve trgovine ljudima su državljani Bosne i Hercegovine. Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, za kaznena djela trgovine ljudima i kaznena djela koja se vežu za trgovinu ljudima u 2016. godini tužiteljstva su tijekom 2016. godine zaprimila 27 prijava/izvještaja protiv 48 osoba'', rekla nam je Demić.
Kome i kako prijaviti
Savjetujući o tome, kako i kome prijaviti, Demić je kazala da je policija prva kojoj se treba prijaviti.
Pored policije građani se mogu javiti i na liniju za pomoć udruzi Novi put na broj telefona 0603155663 ili putem web mejla www.newroadbih.org ili putem emaila info@newroadbih.org
Inače, danas 18. listopada se obilježava Europski dan borbe protiv trgovine ljudima
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine/Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima u suradnji sa Udrugom Međunarodni forum solidarnosti - EMMAUS (MFS-EMMAUS), danas organizira brojne aktivnosti u bh. gradovima.
Maloljetnici bez pratnje
''Namjera nam je obilježiti Europski dan borbe protiv trgovine ljudima, 18. listopada, u suradnji s partnerskim nevladinim organizacijama, tako da će se aktivnosti i manifestacije događati istovremeno u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima. Ovim bi se trebala skrenuti pozornost na probleme s kojima se susrećemo u suzbijanju trgovine ljudima te na rješavanje teškog položaja žrtava trgovine ljudima'', priopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Javnosti će biti skrenuta pozornost na problem maloljetnika bez pratnje, kao posebno ranjive kategorije i potencijalnih žrtava trgovine ljudima, koji u sve većem broju u imigracijskim valovima dolaze u BiH te na i problem zloupotrebe i nasilja nad djecom u digitalnom okruženju.
Europska komisija je 2007. godine proglasila 18. listopad Europskim danom borbe protiv
trgovine ljudima. Od tada sve zemlje članice organiziraju događaje da bi obilježili ovaj dan i
podigli svijest javnosti , te razmijenili informacije, znanja i najbolje prakse između svih
zainteresiranih strana koje rade na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima.
Prema podacima Ujedinjenih naroda oko 600.000 žena, djece i muškaraca svake godine se
nađe u lancu trgovine ljudima.
Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za djecu, žene i muškarce koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i nelegalnog usvajanja, navedeno je na stranicama Udruge Novi put.
Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u
svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala,
prinudno sklapanje brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i
domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa.
Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a
najčešće su to sklapanje "prijateljstava", direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao, te
posredovanje prilikom zapošljavanja u inozemstvu.
