Trgovina ljudima u Hercegovini: Oglasima za posao u Njemačkoj vrbuju mlade žene

U povodu Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima, Udruženje "Žena BiH" organiziralo je u utorak na Španjolskom trgu u Mostaru uličnu akciju koja ima za cilj educiranje i podizanje svijesti javnosti o problemu trgovine ljudima.

Po riječima glasnogovornice Udruženja 'Žena BiH' Amre Selimić, želja im je da građanima Mostara kroz performans sa lutkama, promotivne materijale, čaj i razgovor približe problem trgovine ljudima.

Istaknula je kako je u BiH u 2015. godini zabilježeno 35 slučajeva potencijalne trgovine ljudima, te da je riječ o 18 punoljetnih i 17 maloljetnih osoba, odnosno o 27 osoba ženskog i 8 osoba muškog spola.

Pojasnila je kako su 24 osobe bile trgovane u svrhu prosjačenja, a ostale u svrhu seksualnog poticanja, radi ugovorenog braka, radne eksploatacije i drugo.

''Današnjom akcijom želimo objasniti ljudima šta je to trgovina ljudima i kako se zaštititi, odnosno preventivno djelovati'', kazala je Selimić navodeći kako je trgovina ljudima u suštini trgovina ljudskom bijedom.

Akciju su provele volonterke i članice stručnog tima Udruženja "Žena BiH", uz podršku Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH.

Europski dan borbe protiv trgovine ljudima nastao je na prijedlog Europske komisije i uz preporuku Europskog parlamenta 2007. godine radi jačanja svijesti javnosti i donosilaca odluka o potrebi donošenja boljih politika prevencije i borbe protiv trgovine ljudima.

Godišnje na razini BiH oko 50 žrtava trgovine ljudima

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, broj evidentiranih slučajeva po pitanju trgovine ljudima ništa se nabolje nije riješio u usporedbi s ranijim godinama te se i dalje godišnje na razini BiH bilježi od 40 do 50 žrtava trgovine ljudima, kazala je U Mostaru predstavnica Udruge "Novi Put" Edisa Demić.

Dodala je kako je u trendu radna eksploatacija i prosjačenje, kao oblik trgovine djecom.

Na panel diskusiji koju je danas u Mostaru organizirala Udruga "Novi put" iz Mostara uz potporu Ministarstva sigurnosti BiH, u povodu Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima, zaključeno je kako je trgovina ljudima problem koji se događa u BiH, a građani BiH su potencijalne žrtve trgovine ljudima kako unutar države tako i inozemstva.

Sumljivi oglasi za posao

''Novi put je registrirao i sumnjive oglase za posao u Njemačkoj, kojim se najviše traže ženske osobe od 18 do 25 godina. Ni u jednom od tih oglasa nisu navedeni podaci o poslodavcu, a kontakt podaci su slobodne mail adrese'', kazala je Demić, dodajući kako je ključno za te oglase što organizator snosi putne troškove i troškove prijevoza čime dovodi osobu u dužničko ropstvo na mjesto destinacije.

Zbog jako niske razine svijesti o problemu trgovine ljudima, naglasila je ona, takve ponude bez ikakvih informacija posebno prihvaćaju mladi te upadaju u lanac trgovine ljudima.

Dopredsjednica Udruge "Novi put" Abida Pehlić, podsjetila je kako se u pojedinim školama na području Hercegovine došlo do saznanja, kako je sve više učenica srednjih pa čak i osnovnih škola koje padaju u zamke trgovaca ljudima koji ih putem facebooka ali i raznih "chat rooms" vrbuju da šalju svoje obnažene fotografije te ih poslije ucjenama prisiljavaju na snimanje videa s pornografskim sadržajem .

''Problem je što puno slučajeva ostane neprijavljeno i neotkriveno i što ljudi nisu spremni iz raznih razloga javno priznati jer se boje ucjena i osude javnosti'', zaključila je Pehlić.

Po njezinim riječima, ključno rješenje borbe protiv trgovine ljudima leži u prevenciji i podizanju svijesti javnosti te provođenju preventivno edukativnih aktivnosti među širom populacijom, a naročito među djecom.

Nesankcioniranje prosjačenja

Koordinator za nasilje u obitelji i trgovinu ljudima u Centru za socijalni rad Grada Mostara Tomislav Pupić ukazao je na nesankcioniranje prosjačenja i iskorištavanja romske djece.

''Nikada nikoga nismo sankcionirali, a imamo puno prekršajnih kazni u vrijednosti od po desetak tisuća'', kazao je on.

Po njegovim riječima, postoje i službeni dopisi gdje se jasno označavaju ljudi koji dovode djecu i tjeraju ih na prosjačenje, ali zakonodavstvo ne prati ono što se događa na terenu.

Do sada je najveću optužnicu za kazneno djelo trgovine ljudima protiv 13 državljana BiH kojom se terete za vrbovanje 672 osobe radi prisilnog rada u Azerbejdžanu podiglo Tužiteljstvo BiH u predmetu iz 2009. godine.